Nema sumnje da je Vlast na nivou BiH već odavno u krizi, ali dokle sve može da ide najbolje pokazuje činjenica da ni najvažniji dokumenti, poput budžeta, ne mogu da budu usvojeni.

Još zanimljivije zvuči da se oko toga malo ko brine, a analitičari na sve to poručuju da nam je privremeno finansiranje najbolji odraz političkih prilika u BiH. Dok političari poručuju da budžet, ustvari, i nije neka priča, jer je odluka o privremenom finasiranju bilo i ranije, većina takvim stavovima nije ni iznenađena, što nam ustvari najbolje govori šta nas zapravo očekuje do kraja godine.

O budžetu se mnogo govorilo ovih dana. U tu priču umješalo se svega, od izbornog zakona, pozicioniranja pred naredne izbore, pa do odnosa unutar vladajuće većine. Najmanje se pričalo o tome šta zapravo u budžetu piše. Možda i zato jer su iznosi uglavno na nivou prošlogodišnjih, ali brojke su sada zapravo i najmanje bitne, jer najvažniji dokument ustvari nije ni usvojen.

"Sama ta činjenica nije problem, ono što mislim da je puno veći problem jeste ukupna ta situacija na političkoj sceni, gdje je očigledno da su odnosi između političkih stranaka, posebno političkih lidera, do te mjere pogoršani da oni zapravo ne mogu više da se dogovre ni oko koje bitnije tačke ni na kom nivou", rekao je politički analitičar Srećko Latal.

Dok je za jedne u priči oko budžeta najintersantnije ponašanje HDZ-a, jer se najnovija kriza u BiH pojavila baš kada se priča o izbornom zakonu, tačnije kada prolazi poslednji voz za njegove izmjene , drugi tvde da mnogi sada utvrđuju pazar. HDZ-ov bh. ministar finansija, kaže da partija iz koje dolazi ne kalkuliše i nema skrivene namjere, a vjeruje da je ustvari spasio cijelu situaciju odlukom o privremenom finasiranju.

"Kao odgovoran čovjek sam ponudio odluku o privremenom finasiranju i tu je bilo nebuloza da li to potvrđuje Parlament ili ne, dovoljna je odluka Savjeta ministara. Mi smo je na vrijeme donijeli", rekao je Vjekoslav Bevanda, ministar finansija BiH.

A kako će se završiti priča oko budežeta moglo bi da bude jasnije već na narednoj sjednici Parlamenta. Još se niko ne usuđuje prognozirati hoće li biti većine za njegovo usvajanje, jer su pojedine partije uslovile svoju podršku usvajanjem amandamana. A kako sada stvari stoje biće ih mnogo.

SBB predlaže da se skoro 300.000 evra koje članovi Predsjedništva i Savjeta ministara dijele kao intervetna sredstva, preusmjere za sport i obrazovanje. Usvajanjem tog amandmana ranije su uslovaljavli svoju podršku budžetu, dok su pojedine partije najavile da će tražiti povećanje pojedinačanih stavki, jer su godinama iste. Analitičari poručuju da bi budžet tek mogao da postane tema u BIH.

"Trenutno funkcionišemo na bazi odluke o privremenom finasiranju, međutim, te odluke mogu da važe samo tri mjeseca, znači do kraja trećeg mjeseca i onda ukoliko tada ne dođe u PS BiH oko budžeta, jer onda bi mogao da bude pravi problem jer nema fisniranja ni tih administrativnih stvari, jer nema budžeta", kaže Latal.

U svakom slučaju, ako i kada budžet bude usvojen, planirano je oko 480 miliona evra za finansiranje državnih institucija, a više od polovine tog iznosa ide na plate i naknade zaposlenih. Budžetom su planirana i sredstva za provođenje izbora u ovoj godini o čemu se takođe govorilo u priči oko eventulanih blokada i zastoja u njegovom usvajanju .

I tako smo nakon Mehanizma koordinacije, Sporazuma o stabilizaciji i pridruzivanju, akciza, ali i brojnih drugih tema, došli i do one oko koje dugo nije bilo burne  polemike. Budžet je redovno usvajan nekoliko godina, ali sada svi imaju svoje uslove, ultimatume i zahtjeve pa bi materijala za raspravu moglo biti za čitav niz sjednica BH parlamenta. Nije ni čudo jer ne treba zaboraviti da je izborna godina.