Nema elementarne nepogode, nema kontrole cijena, nema makar pola berbe - uskoro, neće biti ni cijena na koje smo se navikli. Na nekim područjima će poljoprivrednicima ostati samo petina ljetine, zbog čega će biti primorani da podignu cijene.

Uz ukupnu štetu od 270 miliona maraka, i ne čudi da će nas na jesen dočekati skuplji proizvodi. Naime, tek tada će katastrofalna suša stići na naplatu. Prva će na udaru biti stočna hrana, a nakon nje i soja, kojoj su vrućine nanijele najviše štete.

"Pošto mi imamo dosta nisku proizvodnju ove godine, i tu ćemo imati problem sa dosta većim cijenama. Imaćemo jako visoke cijene. Sada već vidimo da je voće za naše proizvođače jako skupo. Mislimo da će, kada prođe sezona berbe, kada dođe to u skladište, da će biti daleko veće cijene nego što je to realno", rekao je Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS.

Neko slabije upućen bi rekao - pa dobro, tu su Robne rezerve, one i služe da stabilizuju cijene u kriznim situacijama, i obezbijede da se ne udara po džepu građana u sušnim i poplavnim periodima. Ne lezi vraže, ali mi Robne rezerve, od nedavno - nemamo. Zato imamo vlasti koje ne proglašavaju stanje elementarne nepogode iako je i vrapcima na grani - ako nisu pocrkali od vrućine - jasno da je situacija više nego zrela za to. U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da će se uvozni lobi postarati da cijene ne skaču, makar ne drastično.

"Uvoznički lobi je veoma jak, uvoznici će uvoziti robu malo nižeg kvaliteta, da bi više zaradili, ali cijene na tržištu će oni formirati. Narod će morati da kupuje onoliko koliko može samo da preživi, ali da će biti nestašica robe ja ne vjerujem", kaže Dragutin Bošković, predsjednik Pokreta potrošača RS.

Statističari još nisu izračunali koliko će sve da nas košta, pa se moramo oslanjati na projekcije i spekulacije. Rane na usjevima se još vidaju, pa poljoprivrednici ne bi davali egzaktne prognoze, ali s obzirom na to da je "suša" postavljena dijagnoza, očekuju porast cijena od bar 15 odsto, a nakon toga i moguću lavinu poskupljenja. Na banjalučkoj tržnici, trgovci kažu da su toplotni talasi učinili svoje.

Cijene rastu, a kada će stati - ne zna se.

Klirinški dug je političarima došao kao kec na desetku, pa su rekli da će pet miliona od starog ruskog duga momentalno proslijediti za navodnjavanje. Ipak, to je kao stavljanje flastera na slomljenu nogu. Kap u moru svakodnevnih muka zemljoradničkih, koji zbog suše očekuju i domino efekat, čije ćemo gorke plodove ubirati i sljedeće godine - zbog skuplje stočne hrane, očekuje nas pad proizvodnje mlijeka i mesa.

Tako da će na kraju, po običaju, kola da se slome na onima čije prosječne plate u posljednjih pet godina nisu porasle ni za 20 maraka - potrošačima.