Dok priča o doprinosima, pored ostalih, čeka na sistemsko rješenje, još ne vidjesmo ni rješenja koja su vlasti obećale MMF-u, kad su se obavezale da će troškovi na plate u javnom sektoru biti srezani. Koliko je realno da se u toj priči podvuče crta, u Temi dana, Srđan Traljić.
Još jesenas je ministar finansija tvrdio da će smanjiti budžet za plate bez smanjenja plata, a direktor Željeznica otišao je i korak dalje, pa računa na smanjenje čak i ako poveća plate direktora.
Kaže da ga premijerka nije dobro razumjela i da će ipak napraviti uštede zbog manjeg broja rukovodilaca, iako mu je ona jasno poručila da od povećanja nema ništa. Do sada je Željka Cvijanović dosljedno branila dogovor sa MMF-om da povećanja plata u javnom sektoru nema, bilo da je riječ o entitetskom ili bh. nivou. Dok čekaju njenu konačnu odluku, u Željeznicama poručuju da u restrukturisanje bez svega mogu, ali bez dobrih direktora ne mogu nikako.
"Ta rukovodeća radna mjesta su nam vrlo, vrlo bitna u ovoj reformi i, jednostavno, uprava je predložila. Morate pogledati da su to izuzetno male plate u odnosu na plate koje dobri inženjeri ostvaruju danas u privredi", kaže Ratko Đuričić, predsjednik Nadzornog odbora Željeznica RS.
Upravo zbog privrede se i provode mjere MMF-a, jer se želi podstaći zapošljavanje u realnom sektoru. Ipak, famozni plan MMF-a za smanjenje broja radnika i potrošnje na plate u javnom sektoru još nije dobio operativnu verziju, jer registar zaposlenih nije napravljen.
U Vladi Srpske kažu da sve komplikuju zahtjevi sa bh. nivoa, dok u SDS-u brane ideju da se pripadnicima SIPA i Granične policije BiH povećaju plate, bez obzira na stav MMF-a. I predsjednik Republike Srpske pominje povećanje plata naredne godine, takođe bez obzira na stav MMF-a. Ekonomisti kažu da ipak bez tog MMF-a na kraju nećemo moći.
"Imaćemo mi priču sa MMF-om i 2019. godine. Mi bez MMF-a nećemo uspjeti stabilizovati našu javnu potrošnju, odnosno budžete. Kad kažem stabilizovati, mislim u dugom roku. Ne mislim da smo nestabilini za mjesec, dva ili tri, ali u dugom roku - da ćemo imati održivost prihodovne i rashodovne strane bez MMF-a, to je teško povjerovati danas", kaže Goran Radivojac, ekonomski analitičar.
Teško je bilo povjerovati i prošle godine, kada su iz Vlade mjesecima ponavljali da nema smanjenja plata i otpuštanja radnika. Na kraju su plate smanjili preko minulog rada i ostalih naknada, a i otkazi su došli na red. U Željeznicama je višak 1.000 zaposlenih, ali, ako je za utjehu, otpuštanje će ići u fazama.
Suvišnih, po analizi MMF-a, najviše ima u zdravstvu i obrazovanju, ali tu veće rezove niko ne najavljuje. Ove godine će, kako reče ministar prosvjete, samo 11,6 radnika ostati bez posla, jer je zatvoreno manje škola nego što se mislilo. U zdravstvu se problem rješava sam od sebe, pa za otkazima nema ni potrebe.
"Ne samo nas, nego cjelokupno okruženje zahvatio je val odlaska zdravstvenih radnika u razvijene zemlje Evropske unije, tako da ne mislim da je sada neki velik iproblem da se broj zaposlenih dovede u mjeru koja je potrebna", rekao je Dragan Bogdanić, ministar zdravlja RS.
Još nije poznato da li je vlast mislila na odliv preko granice, kada je jesenas tvrdila da će se sve riješiti prirodnim odlivom, ali je on svakako posljedica problema koji su se godinama gomilali. Hrabrosti da se podvuče crta i napravi održiv sistem nedostajalo je svih prethodnih godina, jer je svaka druga bila izborna. Kako ova nije, možda i propadne plan rukovodstva Željeznica o povećanju plata direktorima, jer su gubici tog preduzeća, koje pokrivaju poreski obveznici, odavno prešli svaku mjeru.
