Ćamil Duraković ne odustaje. Uhvatio je posljednji voz i Centralnoj izbornoj komisiji predao zahtjev za ponovno brojanje glasova u Srebrenici. Iako je CIK na izbore prije tri dana stavio tačku, saga o Srebrenici i dalje je vruća tema.

Jedanko zanimljiva srpskom, ali i bošnjačkom korpusu koji izgubljene izbore u toj opštini koristi za međusobno optuživanje ali i za držanje tenzija.

Sadik Ahmetović, tako je, bez nekog novog povoda, Miloradu Dodiku poručio da bi bilo bolje da prestane da priča o Srebrenici jer to negativno utiče na stanje u toj opštini. Iako mu nikada ne ostaje dužan, odgovor od predsjednika Srpske ovaj put nije stigao. A dok traju unutrašnja prepucavanja, iz Amerike stižu novi signali o teritorijalnom prekrajanju BiH. U američkim akademskim i nevladinim krugovima smatraju da su protekli izbori  ponovo izavali nacionalne tenzije, pa se rodila ideja da se na teritoriji Srebrenice i Stoca formiraju još dva distrikta.

"Činjenica je da bi najbolja mjera bila ono što se domaći politilčari mogu usaglasiti. Srebrenica ima hipoteku  ratnog zločina, a što se tiče Stoca ne možemo ga staviti u ravnu sa Srebrenicom. Srebrenica je nešto posebno",  kazao je Senad Bratić, član Predsjedništva SDA i potpredsednik NSRS.

U američkim diplomatskim kuloarima spekuliše se da bi mini reorganizacija Bosne i Hercegovine bila prepreka eventualnim separatističkim planovima kao i onima o uspostavljanju trećeg entiteta. Svako zadiranje u Dejtonski sporazum neprihvatljivo je za stranke iz Republike Srpske.

"Promjena Dejtona isključivo može biti uz saglasnost članica potpisnica Dejtona, tu su na neki način i Federacija i Republika Srpska i Srbija i Hrvatska i tako dalje kao garanti. Prema tome mislim da nije sazrelo vrijeme za tako neku vrstu priče", smatra Radovan Višković, šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS.

"Za SDS to je apsolutno neprihvatljivo, ja želim da konstatujem da je svojevremeno još 99 godine jednim dijelom u tom pogledu Ustav BiH raspakovan, kada je pod rukovodstvom Milorada Dodika  Srpska ostala bez Brčkog i kada je arbitraža donijela svoju odluku", rekao je Vukota Govedarica, šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS.

Prekrajanjem Dejtona nedavno se bavila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Poznavaoce prilika to nimalo ne čudi. Tvrde da je Dejton često tema u međunarodnim krugovima.

"Mi smo svjedoci da od 95-96. godine imamo mnogo inicijativa za izmejnu Dejtona, ali da bi ona bila prihvaćena mora da ima konsenzus", rekao je politikolog Vlade Simović.

Iako bez saglasnosti iz Bosne i Hercegovine ne može, sve češće se čuje da je BiH trn u oku velkikom broju akademika, pravnika i političara. Tako ni najnovije znakove iz Amerike ne bi trebalo uzeti zdravo za gotovo.

Dejtonski mirovni sporazum čedo je američke diplomatije na ovim prostorima.

Iako se ta ideja razmatra već neko vrije, Amerika trenutno ima preča posla. Treba sačekati kraj predsjedničkih izbora i vidjeti da li bi Bosna i Hercegovina kojim slučajem mogla postati prioritet američke diplomatije.