Još ljetos nas je ministar poljoprivrede plašio valom poskupljenja zbog suše, a uvijek glasni poljoprivredni proizvođači najavljivali su kataklizmu na tržištu prehrambenih proizvoda.

Na kraju su ekonomisti sabrali podatke Državnog zavoda za statistiku i zaključili da se ništa od najavljenog nije dogodilo. Loše godine postale su kažu pravilo, a ne izuzetak. U posljednjih sedam samo 2013. godina bila je povoljna za poljoprivrednu proizvodnju.

Sve ostale obilježene su sušama, mrazom i poplavama, ali nijedna pa ni ova posljednja kako su je mnogi nazvali fatalna, na kraju nije dovela do katastrofe.

"Do većeg poskupljenja poljoprivrednih proizvoda u maloprodaji nije došlo uprkos tome što se često u medijima moglo vidjeti i najavljivala su se bombastična poskupljenja zbog suše. Razlog zašto je situacija takva je zato što upravo zbog liberalizacije uvoza dođu velike količine proizvoda iz okruženja", rekao je Rade Šegrt iz SWOT-a.

Ukoliko isto ovo pitate poljoprivredne proizvođače dobićete potpuno drugačiji odgovor, ali i tu ima izuzetaka. Čini se da su najgore prošli veliki otkupljivači, poput banjalučke "Vitaminke", kažu da se ova godina može opisati jednom riječju: katastrofa. Ne znaju kako je statistika došla do svojih podataka o cijenama, jer su ove godine robu plaćali i duplo skuplje nego lani. Upravo su po toj logici sušnu godinu uspjeli da preguraju i naši proizvođači, čija proizvodnja predstavlja samo mali udio u domaćoj potrošnji.

"Cijene su dosta dobre, a cijene su posledica toga da je manje zasađeno zato što povrtlari nisu imali dovoljno sredstava, zatim došla je godina sušna i to je uticalo na prinose povrća tako da su naše procjene da je bar 40 odsto povrća bilo u ponudi nego u 2016. I to se odrazilo na cijene", rekao je predsjednik Udruženja povrtlara RS Brane Mastilo.

Oni veliki proizvođači nisu uspjeli da se pokriju jer su cijene, kako kažu, nedovoljno skočile. Povećale su se tačno pet odsto, kaže zvanična statistika dok je veća poskupljenje spriječio uvoz. A mnogi su tražili da se suspenduje uvoz i SSP kako bi se zaštitili poljoprivrednici na račun potrošača. A država ne mogavši da se odluči da li da zaštiti jedne ili druge na kraju nije uradila ništa.

Mnogi smatraju da ni akcize neće dovesti do drastičnih poskupljenja upravo zbog uvoza, ali će se poljoprivrednici naći na udaru. Država je tu opet u raskoraku kome i kako da pomogne jer se po popisu 30 odsto stanovnika Srpske bavi poljoprivrednom, a manje od pola ih uspjeva preživjeti od toga. U razvijenim zemljama ta brojka je manja od pet odsto pa stučnjaci kažu da je krajnje vrijeme da se izradi ozbiljna strategija razvoja poljoprivrede.

Cilj svega toga trebao bi da bude da poreski obveznici ne plaćaju cijenu svake elementarne nepogode i da svake godine zajedno sa ratarima ne gledaju u nebo.