Tema dana: Može li nam pomoći klirinški dug?

Autor Tanja, ATV

Objavljeno: 20:05, 09.08.2017

Klirinški dug nam je vraćen. U novcu. Srpska bi trebalo uskoro da raspolaže svojim dijelom. Koliko će, uopšte, da spasi budžet, u Temi dana Srđan Traljić.

Više prašine oko manje para dugo se nije podiglo kao oko 59 miliona maraka ruskog klirinškog duga, koliko je na kraju dobila Republika Srpska. Sitna je to para, priznaje danas ministar rada, jer nam vjerovatno neće biti dovoljna da riješimo sve probleme.

Savjet ministara već najavljuje da će svojim dijelom novca graditi granični prelaz Bratunac-Ljubovija, a Vlada Federacije brzu cestu Lašva-Travnik. Republika Srpska pare će potrošiti na krpljenje budžetskih rupa, a osim poljoprivrednika srećne ruke možda budu i oni kojima kasni tuđa njega i pomoć ili naknada za prevoz, zimnicu ili ogrev. Toliko je toga da neka brza cesta ili bar magistralni put još dugo neće stići na red.

“Pazite, u odnosu na Budžet RS, koji iznosi tri milijarde maraka, sitna je to para. Istina, ona je dobrodošla i ona će najvjerovatnije biti upotrebljena za finansiranje kapitalnih investicija. Vidjeli ste juče oko poljoprivrede, tu se odmah izdvaja pet miliona”, rekao je Milenko Savanović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi RS.

td

Koliko je to sitna para, dovoljno govori i to da 10 puta više Vlada RS ove godine mora da se zaduži kako bi zatvorila budžetski plan. Plan zaduživanja odavno je probijen zbog izostanka dvije planirane tranše kredita MMF-a, pa je vlada za potrebe budžeta, osim kredita kod komercijlanih banaka, iskoristila i novac za podsticanje zapošljavanja iz fonda IRB-a. Kad se tome dodaju i ove pare od ruskog duga, malo je jasnije kako i dalje uporno održavamo ovoliki nivo budžetske potrošnje.

“Ono što je očigledno jeste da nema novaca u kasi. Tako da svaki finansijski priliv za budžet jeste kao slamka spasa davljeniku. Podsjećam da smo imali analizu koju je uradila glavna služba za reviziju, gdje su u prošloj godini 15 ministarstava sa dva fonda probili troškove na nivou 377 miliona. Dakle, mi stvaramo obaveze i prenosimo ih u ovu godinu, što se ne bi smjelo raditi”, kaže Zoran Pavlović, ekonomista.

Dok je još vruća priča o trošenju ruskih para, treba napomenuti da približno toliko BIH duguje Rusiji za isporučeni gas u ratnom periodu i da to pitanje tek dolazi na dnevni red.

Federalni ministar energetike Nermin Džindić kaže da postoji sporazum iz 2005. godine između entitetskih vlada gdje je definisano koliko će ko platiti Rusiji. U Srpskoj tvrde da dogovor ne postoji.

“Rusija na tome insistira. Dug je jasan, evidentan, ali unutar ove zemlje nema preciznog odgovora ko će taj dug da vrati. Taj dug je sada negdje oko 100 miliona dolara, a bio je oko 105 miliona dolara”, rekao je ranije Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Tih pet miliona otplatio je “BH Gas” kroz veću cijenu koju naplaćuje potrošačima u Federaciji, ali i onima u Istočnom Sarajevu, kojima je to jedini izvor snabdijevanja.

Iako je Rusija predlagala kompenzaciju, na kraju je postignut jedan od rijetkih dogovora dva entiteta i tri konstitutivna naroda, a to je da nam se pare isplate u kešu. Kako smo se jedva dogovorili oko duga koji Rusija treba da isplati nama, možete misliti šta nas tek očekuje oko duga koji mi treba da vratimo njima.

Kako nema dogovora, nema ni zakona o gasu na bh. nivou, kao ni ulaska u Energetsku zajednicu.

Izneseni komentari su lični stavovi autora i ne predstavljaju stav redakcije ATV portala.
Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone