Koncerti na Kastelu, Demofest ili izložbe u muzeju Republike Srpske mogli bi biti argument Banjaluke u borbi za laskavu titulu evropske prestonice kulture. Doduše, u gradskoj tvrđavi sve se teže organizuju festivali, jer je, iz godine u godinu, para sve manje.
Umjesto novih eksponata u muzeju, stalna postavka su kante koje skupljaju kišnicu. Od tog problema svi se sklanjaju, prebacujući vruć krompir u tuđe ruke. Međutim, evropski preduslov za kulturnu prestonicu su prije svega šarolik, unikatan i kvalitetan kulturni program. Ako je za utjehu, imamo punih sedam godina da te preduslove is stvorimo.
"Nama će biti neophodna izrada strategije kulture grada. Opet, ne samo formalno, već projekcija šta će se u oblasti glume, pozorišta, likovne, muzičke umjetnosti, sa Banskim dvorom, sa Kastelom, sa raznim izložbenim prostorima i manifestacijama raditi u narednim godinama.
To je naprosto izazov za nas. Kulturni život ovdje, ako ga poredimo sa mnogim gradovima u BiH morao bi biti broj jedan. Za nas je to prilika da kultura u gradu dođe na još jednu stepenicu više", rekao je Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke
Do prepoznatljivog i hvale vrijednog kulturnog proizvoda Banjaluka neće tako lako, jer se u prošloj godini za organizaciju kulturnih događaja moglo potrošiti samo 200 hiljada maraka. Zbog manjka para, u protekle dvije godine, u gradu se ugasilo čak četiri festivala. Za devetogodišnju tradiciju Kratkofila niko nije imao sluha , kao što nije ni za festival animiranog filma, ali ni za Neofest i Dukafest. Kulturni radnici kažu da bi moglo biti vajde od kandidature, a mnogi je doživljavaju i kao posljednji voz za kulturu.
"Vjerujem da će se tom prilikom odvojiti određena sredstva koja su adekvatnija nego trenutna, i da će to doprinijeti razvoju i mogućnosti da se pokrpi muzej da ne prokušnjava, da osvanu i neki novi, možda, projekti, festivali da se neki vrate na scenu, itd", rekla je Brankica Janković, organizator Demofest-a.
"Dobro je što se tu kandidujemo, jer prošli-ne prošli, mi ćemo nešto raditi, i potrudićemo se da se pokažemo za centimetar i bolji nego što bi to radili da nemamo tog projekta. Prema tome, u svakom slučaju, dobra ideja, dobra inicijativa, treba je iskoristiti", rekao je Nenad Novaković, direktor Narodnog pozorišta RS
Sudeći po planiranim ulaganjima, teško će nam ići. Banski dvor će u ovoj godini raspolagati sa milion i sto hiljada maraka, što je nešto malo više nego prošle godine. Kastel sa četrdesetak hiljada maraka više nego lani. Sa tim novcem, kulturnu revoluciju teško je očekivati. Ako planira da ide u korak sa Atinom, Liverpulom ili Lilom, Banjaluka bi zasigurno morala da ima više od ideje, a kulturni život ne bi smio da se svodi na: nema para. Za sedam godina, usitinu, promjene su moguće. Ako se za to vrijeme, bar milimetar maknu sa margina, kulturni radnici će to smatrati velikim uspjehom.
