Po principu "ni spriječiti, ni liječiti", u Bosni i Hercegovini se uoči oktobarskih izbora ponovo priča o reformi Izbornog zakona.

Birokrate iz EU zadužene za "bolesnika Evrope", po ko zna koji put izražavaju zabrinutost i opominju da BiH mora što prije da uspostavi jednakost u izbornom procesu.

Sejdić i Finci još ne mogu u Predsjedništvo, Mostar i dalje ima tehničku vlast, a Federacija BiH će, kako sada stvari stoje, ostati bez vlasti nakon sljedećih izbora, ali se iz nacionalnih torova ne mrda - Hrvati se boje majorizacije, Bošnjaci trećeg entiteta.

Kriza je najviše pogodila federalni parlament; budžet je usvojen u posljednji tren, a izrevoltiran odlukom HDZ-a i SDA da bojkotuju sjednicu federalnog Predstavničkog doma, SDP se povukao iz bilo kakve priče o izmjenama izbornog zakona. Konsenzusa ni na vidiku.

"Ono što bismo mi željeli da se konačno jedanput ispoštuje, je to na šta su se lideri političkih stranaka već od 2012. naovamo u nekoliko navrata obavezali, a to je da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike. A imali smo, znate da smo imali, 2006. i 2010. taj problem, i sutra možemo očekivati novi problem, možda još veću krizu nego što je bila u tom razdoblju", izjavio je Bariša Čolak, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH (HDZ).

"Od ranije sam smatrao i govorio da je moguće doći do rješenja u BiH u ovom trenutku, i za ovaj izborni ciklus, jedino uz pomoć međunarodne zajednice i jedino uz pomoć svih parlamentarnih stranaka koje učestvuju u ovom izboru. Mogućnost za donošenje izmjena nije izgubljena, ali mislim da se svakog dana te šanse smanjuju i vrlo brzo nam curi vrijeme iz ruku", navodi Safet Softić, delegat u Domu naroda Predstavničkog doma BiH (SDA).

Ulje na vatru dolio je Željko Komšić, svojom najavom da će se ponovo kandidovati za hrvatskog člana Predsjedništva. Potez lidera DF-a je očekivano razbjesnio najmanji konstitutivni narod, koji se već godinama bori da Hrvat u Predsjedništvu bude neko za koga su Hrvati i glasali.

S tim ciljem, na sve strane je lobirao i državni vrh Hrvatske, čija je predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović izmjene izbornog zakona u BIH pokušala da progura i kod Redžepa Tajipa Erdogana, ali bezuspješno. Dragan Čović, prvi Hrvat Bosne i Hercegovine, u utorak je nenajavljeno posjetio Aleksandra Vučića, pa se šuška da je i od komšija u Srbiji pokušao da dobije glas za drugačiji izborni zakon, jer je taj glas već dobio u Republici Srpskoj.

"Ovo čemu sada svjedočimo je klasični primjer političke trgovine. U ovom trenutku, ne vodi se nikakva borba za zaštitu građanskih i državnih interesa, nego se vodi borba za zaštitu interesa određenih političkih stranaka. U ovome trenutku, ta borba je na SDA i HDZ-u BiH, oni će vjerovatno uzajamnim pregovorima iza zatvorenih vrata pokušati istrgovati najoptimalnije pozicije za sebe uoči ovih predstojećih izbora. Koliko je situacija komplikovana, svjedoči i činjenica da se međunarodna zajednica morala uključiti u to", rekao je Ranko Mavrak, novinar.

Savjet Evrope je, doduše, i prije prošlih opštih izbora upozoravao da će izbaciti Bosnu i Hercegovinu ako ne bude napretka u provođenju odluke u predmetu "Sejdić-Finci". Kako to već biva sa upozorenjima evropske birokratije i to je bilo jalovo. BiH je i dalje članica Savjeta, a opomene su slične, iako malo prepakovane za nove potrebe.

Ipak, neodgovorno je tvrditi da BiH još ima vremena da kalkuliše, jer ko zna možda ni oni u Briselu i Strazburu neće biti vječito strpljivi. Uostalom, ko bi i imao vremena i strpljenja za zemlju koja devet godina nije u stanju da provede odluku Suda za ljudska prava?