Tema dana: Koliko je ozbiljna odluka Ustavnog suda o bradama?

Autor Milan, ATV

Objavljeno: 20:00, 04.12.2017

Treba li se brijati, ili je i brada ok? Time se bavio Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Domaće, ali i strane sudije vijećale su o pitanju brada Bošnjaka graničnih policajaca. I to nije sve. Donijeli su i odluku. Graničari ne moraju da se briju, jer ako su u uniformama još i golobradi, narušena su im ljudska prava i ugrožena sloboda vjeroispovijesti.

Pitanje ličnog izgleda policijskog službenika, inače regulisano podzakonskim aktom tako se našlo pred devetočlanim timom sudija, koji je na kraju i presudio. Nezapamćena praksa bi, što je još bizarnije, mogla da donese niz problema, i proizvede pravi lavina efekat. Svaki vojnik bi tako mogao da se pobuni, jer mora da bude pedantno obrijan, a Bosna i Hercegovina bi mogla da postane država bradonja.

“Mislim da će to sada otvoriti čitav niz problema u odnosu na vojsku i ostale policijske službe, i da to još uvijek nije trebalo ovako razdrmanoj Bosni i Hercegovini. U državama koje još uvijek, pod navodnicima, nisu normalne, u kojima postoji visok stepen tenzija na svim nivoima, koje su na neki način predodređene da imaju potencijalno veći stepen terorista u odnosu na region, mislim da to ne bi trebalo da se prihvati”, kaže
Vitomir Popović, profesor na Pravnom fakultetu u Banja Luci.

Obrazloženje odluke Granične policije da trajno obriju brade policajcima prilično je jednostavno – putnici, naročito iz inostranstva, imali su mnogo primjedbi. Takav izgled ulijeva strah i nepovjerenje, i zato su odlučili da ga se riješe. Sigurno je da ni sanjali nisu da će se o bradama raspravljati baš na Ustavnom sudu.

“Policija, a pogotovo granična, je ogledalo svake države. Prvi državni činovnik, službenik koga srećemo kad negdje idemo je granični policajac. Od toga kako on izgleda, kakva mu je uniforma, i kako izgleda uopšte, zavisi naš utisak u kakvu smo to državu došli. S druge strane, to može imati neke negativne, pa i bezbjednosne implikacije, iz razloga nekih aktuelnih problema koje imamo u svijetu. Da je islamski radikalizam u ovom trenutku broj jedan problem u svijetu”, navodi Dragomir Jovičić, profesor na Fakultetu bezbjednosnih nauka u Banjaluci.

Ne sporeći činjenicu da su pravo na lični izgled, sloboda izražavanja i vjeroispovijesti definitivno zagarantovane svim konvencijama o ljudskim pravima, činjenica je i da je služba- služba. Zanimanje vojnika i policajca sa sobom nosi i posebna pravila, koja su ista godinama a zbog kojih se, barem do skoro, niko nije bunio. Zato mnogi bunt pojedinih službenika Granične policije, više vide kao političko pitanje.

“Niko građanima BiH ne brani da nose bradu. Međutim, ako se neko opredjeli za neko zanimanje, onda mora da poštuje pravila vezana za to zanimanje. U bivšoj Jugoslaviji, pripadnici JNA nisu smjeli da nose bradu. I nikome nije palo na pamet da se žali, ili da pokaže bilo kakve proteste”, kaže Draško Đenović, politikolog religije.

Kolike brade smiju da imaju bradonje? Pošto Ustavni sud nije bio precizan, neko bi i to trebalo da utvrdi. Ministar bezbjednosti odmah je glasno poručio da brade neće smjeti da budu “vehabijske”, i duže od jednog centimetra. Makaze i frizeri bi na terenu izgledali u najmanju ruku komično, pa ostaje nejasno ko će i kako da riješi taj problem. A problem bi, itekako, mogao da nastane. Danas brada, sutra kratke pantalone, prekosutra upadljive brojanice i druga vjerska obilježja, ma ko odlučio da ih zatraži. Kada bi tako zatrpali sudije Ustavnog suda sličnim slučajevima, teško da bi imali kad da se bave i mnogo većim problemima.

Izneseni komentari su lični stavovi autora i ne predstavljaju stav redakcije ATV portala.
Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone