Tema dana: Ko će zakrpiti rupe u SSP-u?

Autor Natasa Novakovic, ATV

Objavljeno: 20:17, 27.02.2017

“Dobar dan, može jedno poljsko mlijeko?” 

“Nema problema, cijena je prava sitnica.”

Sličan dijalog ovih dana vodi se i u voćarskim krugovima. Kažu da je od prvog februara i kod njih uvezena poljska roba, i to ajdared jabuka koja se prodaje za marku i 20 po kilogramu.

Šuška se da je samo u prve dvije sedmice u Bosnu i Hercegovinu ušlo 400 tona teletine. Na kraju nije sporan samo izvoz ribe, jer haos nakon primjene adaptiranog SSP-a na koži su osjetili i vinari. Nisu sporne kvote već način obilježavanja. I pored povećanih kvota za vino sa 16 na 40 hiljada hektolitara, Hrvatska je zabranila uvoz iz BiH za sve flaše koje nemaju naljepnice na kojima piše “VRHUNSKO VINO”.

I sada imamo situaciju da proizvođači kucaju na vrata nadležnih komora i ministarstava. Tamo su bespomoćni i kažu: “Ljudi, šta da se radi. Evropa koristi rupe u sporazumu.” A mi se, izgleda, još nismo uhodali pa nećemo ili ne želimo da ih vidimo.

“To govori da oni traže bilo kakav razlog da nešto zaustave. Da bi stvorili prostor svojima, da više prodaju. To je u stvari zaštita domaće proizvodnje. Imate primjer izvoz jaja u Makedoniju gdje kažu: – “Ne ispunjavate evropske standarde.” Pa mi njima kažemo: – “Pa dobro, nismo mi u EU, ni vi.” – “Pa dobro, mi samo poštujemo, evropske standarde.” Dakle, koriste se vancarinske barijere. Činjenica je da mi moramo početi koristiti sve ono što nam sporazum daje – ukoliko se desi ovo što se desilo. Po proceduri: mi obavještavamo Evropsku komisiju, pa Evropska komisija izvrši provjere, pa upozori tu drugu stranu pa to traje pola godine, godinu i njihovi proizvođači su dobil izaštitu od pola godine, godinu a sve po sporazumu”, rekao je potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Nemanja Vasić.

Ko će to da plati? Evropska komisija. I to zbog neažurnosti i neozbiljnosti – uvjerava ribare Mirko Šarović. Na sajtu još stoji 60 tona, što je kvota koja je za izvoz ribe iz BiH u Evropsku Uniju iskorišćena prije ravno 11 dana.

Tako da ni krivi ni dužni, za svaku ribu koja pređe preko granice ribari iz BiH moraju da plate carinu od 8,4%. Dok se sve to ne odblokira a Evropljani se ne sjete da provjere šta i kako je dogovoreno – izvoznici će fakture dostavljati nadležnim privrednim komorama – a oni ministru.

“Tražićemo ipak da se određena šteta nadoknadi. Sad ko će nadoknaditi i u kojoj mjeri, koliko, na koji način otom-potom ali je zaista veliko iznenađenje da se tako nešto može – a ako je to zaista tako, a za sada jeste, u institucijama Evropske unije. Ono što ja procjenjujem da je bio problem: oni sistemski rade godišnja dokumenta – pa u njihovom godišnjem dokumentu, na osnovu našeg uvida, piše da je bescarinska kvota za ribu od 01.01.2017 do 31.12.2017. A ova kvota se primjenjuje od 1.2. tako da je to kod njih vjerovatno neobično i nisu ni pratili”, rekao je sekretar udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori RS Slavko Stevanović.

“U svom aktu od strane ministarstva upozorio sam nadležne u Briselu da ukoliko ovu kvotu ne isprave mi ćemo biti primorani da obustavimo primjenu adaptiranog SSP-a”, rekao je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

Mljekari jedva čekaju da vide podatke o uvozu mlijeka i mliječnih proizvoda za februar. Gotovo sigurno ih neće obradovati jer je pokrivenost uvoza izvozom, i bez SSP-a, u prethodne dvije godine bio katastrofalan. U 2016. – 133 prema 67 miliona. Ako se uz poljsko, na policama nađe i jeftino mlijeko iz drugih zemalja – statistika će da kraju tekuće godine biti i više nego poražavajuća.

“Neophodnost zaštite domaće proizvodnje iz najjednostavnijeg razloga: primjene adaptiranog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji će sigurno, apsolutno dokrajčiti poljoprivrednu proizvodnju u Bosni i Hercegovini ukoliko zaista nešto se ne preduzme”, rekao je predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković.

Pošto od priče o zaštiti bar za sad nema vajde, proizvođači, i primarni i sekundarni, jedino mogu da se uzdaju u solidarnost potrošača. Ako ništa drugo, počeo je post, pa će se u narednim danima, neki potrošači bar na kratko suzdržati od kupovine i jerdnog i drugog mlijeka.

Imaju malo vremena – ali možda se nadležni do tad i sjete kako da zaštite domaću proizvodnju od, čini se za sve osim za nas, otvorenih granica.

Share on FacebookShare on Google+Tweet about this on TwitterShare on LinkedInEmail this to someone