Zbog sprovođenja referenduma, moglo bi da se sudi predsjedniku i članovima Republičke komisije koji nisu imali imunitet. Sud je na potezu, da prihvati ili odbaci optužnicu. Odgovornost je za BH tužilaštvo spala na one koji su samo sprovodili odluku parlamenta Srpske u djelo.

Na vijest da bi za referendumsko glasanje, koje bi trebalo da bude jedno od osnovnih građanskih prava, mogli da odgovaraju posljednji u lancu, digla se prašina i u Sarajevu i u Banjaluci. Ovim prvima najviše smeta što u njoj nema imena Milorada Dodika, a u Srpskoj negoduju što je optužnica uopšte i podignuta.

Nije ni čudo što se ovakva tužilačka odluka već tumači kao svojevrstan kompromis da se tužioci nekako izvuku iz istrage u koju su se sami zapleli. Pošto se na poslanike s imunitetom i sam politički vrh Srpske i srpske funkcionere u BH instucijama, izvjesno je, nije moglo, najsigurnija opcija bila je obrušiti se na one koji su, pravno gledano, samo radili po zakonu.

"Ispitati na stotine ljudi, a ne optužiti nikog, to je već veliki problem. Prema tome, bilo je nužno da se bilo ko optuži, i da se opravda ono na čemu se insistiralo vremenom, i godinama, a što nije dalo nikakve rezultate", kaže Vitomir Popović, profesro na Pravnom fakultetu u Banjaluci.

U neobranom grožđu našli su se članovi komisije za sprovođenje referenduma. Većina ni istragu nije očekivala, a kamoli optužnicu zbog koje bi mogli da završe iza rešetaka. Zato su utjehu, ali i pomoć, pokušali danas da potraže kod Nedeljka Čubrilovića, čiji potpis im je, u krajnjoj liniji, nakon odluke Narodne skupštine i bio komanda po kojoj su se ponašali.

Mnogima nije jasan selektivan pristup Tužilaštva. Očigledno, neko je glas naroda morao da plati.

"Ja sam bio član referendumske komisije, zajedno sa ovim ljudima protiv kojih je podignuta optužnica. I moj i njihov rad u komisiji je bio isti, nit su oni radili nešto manje ni više nego što smo radili i mi. Zato me je iznenadio ovakav selektivni pristup Tužilaštva kada je u pitanju podizanje optužnice. Jer sve što se dešavalo oko referenduma je politika", rekao je Nedeljko Glamočak, član Republičke komisije za sporovođenje referenduma.

I baš kod riječi “politika” dođosmo do suštine problema. Tu ni referendum ni građanska prava ne piju vodu. Od samog početka, politika je diktirala razvoj događaja. Dok su jedni povlačili poteze, drugi su uzvraćali, pa se neki drastično drugačiji epilog nije ni mogao očekivati. U međuvremenu, od obične ankete, kako ga je nazivala opozicija, referendum se pretvorio u legalnu narodnu volju, jer je sva zakonska procedura na kraju ispoštovana. Ustavni sud RS odbacio je veto bošnjačkih delegata u Vijeću naroda, pa je i izvještaj o sprovedenom referendumu prije dva mjeseca konačno objavljen u Službenom glasniku.

Za sve institucije Srpske sve je po ustavu i zakonu, za tužioce u Sarajevu nije ispunjena obavezujuća odluka Ustavnog suda BiH.

"Podizanje optužnice, ne samo protiv predsjednika, već protiv bilo koga, je jednostavno pokušaj vježbanja strogoće nad institucijama RS i guranja Tužilaštva na određen način, kao i samog Ustavnog suda BiH u institucije koje treba da kreiraju novi politički sistem. Nažalost, oni nisu svjesni toga da će određen način pocijepati taj sistem i da BiH dovesti u poziciju da ona više ne može da opstane", ističe Popović.

A prvi rezultati već su vidljivi. Političarima bi i ovo mogao da bude dobar povod da u vrelim danima pojačaju zapaljivu retoriku. Ono što su mnogi najavljivali kao još jednu sječu knezova, na kraju se, sasvim izvjesno, nije dogodilo. Jedino što je izvjesno je da bi još jedno suđenje koje u pozadini ima politiku i nacionalna pitanja, samo dodatno pogoršalo već dovoljno nagrižene odnose u Bosni i Hercegovini, ali i građanima bacilo prašinu u oči ili ih možda dodatno otvorilo.

Iz kojeg god ugla gledali i na pravosudnu odluku o referendumu, jasno je da će to biti još jedna prilika da se ne rješavaju suštinski problemi od kojih zaista zavisi kvalitet života svih građana i naroda.