Tema dana: Kako će Evropa protumačiti srpsko-ruske odnose?

21:12, 22.02.2018.
Thumbnail

Rusija najveća, Srbija najljepša! Nas i Rusa 200 miliona! Negdje između protokolarnih pozdrava i fotografisanja – superlativi pršte i sa jedne i sa druge strane.

Tako je bilo uvijek a i biće kad Vučić prima Lavrova na svom pragu. Ipak, nešto dalje od crvenog tepiha, svakim dolaskom Rusa u Beograd na površinu ispliva priča o Vučićevoj ulozi doktora Džekila i mister Hajda. Sve su glasnije priče da dvodnevnom posjetom Moskva testira Srbiju da li je za zapad ili za Rusiju.

"Ja lično mislim da se mi ovdje, i naravno treba tako, jako puno pričamo da li smo mi proevropski, da li smo proruski, da li Rusi dolaze ovdje da nas konačno svrstaju, ali iza svega toga se krije ekonomija i to vrlo ozbiljna ekonomija. U stvari danas se granice uspostavljaju na drugi način, danas se granice uspostavljaju na način  kuda će ići prirodna bogatstva, kuda će ići energija", kaže Ana Trišić-Babić, bivši zamjenik ministra spoljnih poslova BiH.

Dvodnevna posjeta šefa ruske diplomatije došla je nakon usvajanja strategije proširenja Evropske unije za države zapadnog Balkana pa je Vučićeva želja da u isto vrijeme sjedi na dvije stolice itekako stavljena na test. Dodatno ulje na vatru dolijevaju i pojedini srpski mediji koji spekulišu da su ruske službe došle do saznanja da zbog ljubavi sa Putinom Zapad Vučiću sprema kaznu. Naročito zbog oštrog protivljenja Srbije za uvođenje sankcija Rusiji. Na ruku proevropskom i proruskom Vučiću, zavisno iz kog ugla posmatrate, ne ide ni učestala diplomatska aktivnost sa Moskvom. Pa je tako, uz njegovu posjetu Putinu u decembru  u posljednjih pola godine Beograd posjetilo šest visokih ruskih zvaničnika.

"Činjenica je da tradicionalnost takve politike postoji na našim prostorima već razmjerno dugo vrijeme. Naročito u doba socijalističke Jugoslavije vi ste imali politički sistem koji se nastojao profilisati kao nešto što je potpuno nezavisno, povezano i sa istokom i sa zapadom", komentariše   Boro Bronza, bivši ambasador BiH u Švajcarskoj i Grčkoj.

To što analitičari, bar u ovom kontekstu, stavljaju znak jednakosti između Vučića i Josipa Broza Tita – ne znači da hod po ivici ne donosi posljedice. U konačnici se vidjelo da i istok i zapad mogu da funkcionišu bez stare Juge, pa se takvo Vučićevo ponašanje može tretirati kao jedna vrsta istorijske opomene. Bez obzira na upozorenja, Vučić će i dalje moći da vozi u oba kolosijeka, ali samo donekle, jer Evropska unija očekuje poslušnost od svojih članica, a naročito od onih koje to tek treba da postanu. Tako da je sve bliže trenutak kad će, ovih dana veliki rusofil Vučić, morati da odluči ko je bolji – doktorka Merkel ili možda mister Putin.