Autoput od Doboja i Prnjavora samo što nije gotov – pred izbore obećavaju Vlasti u Srpskoj. 36,6 kilometara biće u upotrebi već u avgustu. Druga dionica od Prnjavora do Banjaluke, obećavaju, biće gotova dogodine.

Ako i kad se ispoštuju obećani rokovi, a računajući davno izgrađenu dionicu od Klašnica do fantomskog mosta na Savi, mreža autoputeva u Srpskoj tada bi se rasprostirala na više od 100 kilometara. Ipak, uz najnovija obećanja, ostaju i mnogi drugi upitnici i dionice projekti koji se najavljuju godinama unazad.

Kao bomba odjeknula je informacija da će, zbog neizgradnje sada već čuvenog mosta kod Gradiške, Republika Srpska ostati bez 6,8 miliona evra iz IPA fondova. Uslov je da se do kraja godine raspiše tender za izvođača radova – što je, ako je suditi po izjavama zvaničnika, nemoguća misija. To što je, ne tako davno, izgradnju mosta obećao i Johanes Han lično – čini se, nije pomirilo lijevu i desnu obalu Save.

"Očigledno je da smo mi zamorčad, taj most je zamorčad jednoga neriješenog problema koje ima Hrvatska sa BiH vezano za izgradnju mosta, kopno Pelješac i u tom pogledu Hrvati vjerovatno uslovljavaju tu vrstu priče", rekao je predsjednik RS Milorad Dodik.

Sličnog razmišljanja je i stručna BH javnost. Sve je, tvrde, zapelo zbog toga što još nije pao dogovor Bosne i Hercegovine i Hrvatske o plovnoj visini mosta na Pelješcu. Zagreb hoće 55 metara, BH pomorski institut ništa ispod 60 metara plovne visine – tako da bi eventualni ustupci najvjerovatnije ubrzali priču o mostu na Savi.

"Zabrinjava jedan podanički odnos predstavnika institucija koji po svaku cijenu gledaju da se udovolji susjednoj državi – dakle pod motom da veliki brodovi nikad nisu ulaziliu Neumski zaliv i ostalo. Pa mi, prije svega, hoćemo da gradimo lukuoja će primati velike prekookeanske brodove, velike tankere", rekao je Ševal Kovačević iz Pomorskog instituta BiH.

"Pravo Hrvatske je da gradi mostove na svojoj teritoriji i na to ne može niko da utiče ali postoji niz zakonskih regulativa koje dolaze od strane EU da se naravno ne smije ograditi obala BiH da se spriječi dolazak svih tih brodova", rekao je ministar komunikacija i prometa BiH Ismir Jusko.

Na kraju ispada da, ma koliko apsurdno zvučalo, od dolaska tankera i kruzera u Neum zavisi budući prolazak automobila preko novog mosta u Gradišci. Prije petnaest dana, hrvatski ministar saobraćaja u Sarajevu je kratko prokomentarisao dosadašnju realizaciju. Da li i tamo političare drma predizborna groznica ili hrvatska strana zaista ne odustaje od mosta u Gradišci - iz izjave Olega Butkovića bilo je teško protumačiti.

"To nam je drugi izazov i evo, sve aktivnosti ćemo pojačati oko izrade projektne dokumentacije", rekao je ministar saobraćaja u Vladi Hrvatske Oleg Butković.

Nisu to jedini upitnici kad je u pitanju obećana izgradnja mreže autoputeva u Srpskoj. Čini se da su svi pomalo zaboravili na obećanje o izgradnji 186 kilometara autoputa od Banjaluke do Splita. Dugodišnji planovi kažu da bi 90 trebalo da ide kroz Srpsku, sve do Mliništa – a plan je da dionica bude gotova do 2020.

Do granice sa Hrvatskom gradila bi Federacija, od granice do Splita Hrvati. Predviđeno je da cijena bude 1,5 milijardi evra i da se sve finansira kreditnim sredstvima Kineske banke.
Još juče, iz naftalina je izvučen autoput Banjaluka-Prijedor-Novi Grad. Urađen je, kažu nadležni, osnovni set dokumenata i tek je završeno istraživanje terena. Vlasti kažu da ne mogu da se odluče jer postoje tri varijante izgradnje.

Kako god, bageri će na teren najvjerovatnije tamo negdje za dvije godine. Prije petnaest dana Milorad Dodik i Aleksandar Vučić pokrenuli su, od gotovo svih zaboravljenu priču o izgradnji autoputa od Brčkog preko Bijeljine do granice sa Srbijom. Međutim, pitanje je kad će i ova dionica doći na red.

"Početna ispitivanja su tu urađena. Tu imamo malo specifičnu situaciju što od Vukosavlja do Brčkog je naša odgovornost, kroz Brčko distrikt je njihova odgovornost i onda opet imamo našu odgovornost od Brčko distrikta do rijeke Drine", rekao je direktor Autoputeva RS Dušan Topić.

I u tom slučaju problem je, kažu u “Autoputevima” kako pronaći investitore. To ipak ne sprečava političare da tu i tamo najave po koji autoput budućnosti.

Ponekad se i desi da se nekoliko desetina kilometara svečano otvori, ali po pravilu tek u izbornoj godini. Lekciju su političari odavno naučili jer što više asfalta pred oktobar to je narod zadovoljniji. Problem je što ga baš i nema nešto previše. Kako je krenulo, tek bi naši unuci mogli da dočekaju vožnju od sat vremena autom do Splita. A tek možda njihova djeca - da se izgradi komplentna mreža od 400 kilometara kroz čitavu Srpsku. Ali opet kažu – važno je početi.