Od sutra, sa grijanjem u Banjaluci, nema povratka na staro. Drvna sječka, ili biomasa, kako vam drago, će sa svojih deset kotlova grijati grad na Vrbasu.
Ali sumnje koje su pratile cijeli projekat su postale jače nego ikad, kada je u sedmici kada bi nova Toplana trebalo da proradi objelodanjeno da je stara Toplana - za koju je gradonačelnik govorio da je klinički mrtvac - za pola miliona maraka godišnje biti iznajmljena većinskom vlasniku "Eko toplane". Tako se po svemu sudeći nećemo sasvim pozdraviti sa mazutom. Iz gradske uprave uvjeravaju da će se najprljaviji energent koristiti samo u kriznim, sibirskim situacijama. Nakon što ni cjenovnik više nije baš isti, ponovo se u javnosti i mnoga druga pitanja otvorenije postavljaju.
"Vidim da je urađen presedan, da nije bilo ni tendera za iznajmljivanje toplane, stare toplane, tako da su se i neki koji su nudili više novaca pobunili zašto je tako urađeno. Ko će odgovarati ako privatni partner koji iznajmi toplanu ne može da obezbijedi grijanje? Ili, ako neće biti grijanje, onda će biti korekcija cijene, odnosno povećanje cijene grijanja, što se može očekivati nakon poskupljenja goriva koje će biti za neki dan", pita ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
Upravo poskupljenje je najveći kamen spoticanja u priči sa Eko toplanom. Nakon što su se izjalovila prvobitna obećanja da će grijanje sa novim energentom biti jeftinije, jer neće, rečeno je da će oni sa kalorimetrima morati da plate dodatni trošak za dostavu energije. Najave o daljinskom očitavanju grijanja i novoj toplovodnoj mreži svakako su dobar plan. Samo je neophodno da bude što skorije i realizovan.
"Cijena bi morala značajno da ide na dole, ne na gore. Obzirom da energent koji se sada koristi ima značajno nižu cijenu. Prema tome, i tu je jedna kontradiktornost na raniju priču, kako su pravdani gubici.Davanjem stare Toplane na uslugu, znači da i nova Toplana ima nekih problema sa aspekta totalnog preuzimanja grada na grijanje. Očito da to znaju oni koji tamo dogovaraju i pregovaraju oko toga svega", rekao je ekonomski analitičar Dragovan Petrović.
Grijanje je stara boljka Banjaluke. Jednostrano raskidanje ugovora, grijanje na struju, stara toplovodna mreža, ogromni računi - sve je doprinijelo da svake nove jeseni Banjalučani s jeseni pričaju ponajviše o grijanju, i bukvalno kao ozebli sunce čekaju taj 15. oktobar. Činjenica je da se sa najvećim banjalučkim gubitašem, koji je svake godine u veći minus gurao gradsku kasu i bezobzirno zagađivao, neko morao da presječe. Građani se nadaju da to neće ići preko njihovih džepova, ali i oni znaju da grijanje neće poskupiti - dok neko ne odluči drugačije. A do tada, nadajmo se da će biti dovoljno sječke da se zgrijemo, da ne dođe do, kako kažu vlasti, "humanitarne katastrofe".
