Tegeltija: Da nije bilo rada na nasipima šteta od poplava bi bila veća nego 2014. godine

  • 24.03.2018. 08:45

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija izjavio je da broj poplavljenih područja u Srpskoj trenutno nije tako veliki, jer je od proteklih poplava uloženo više od 150 miliona KM u sistem zaštite od poplava.

On je naveo da bi šteta, da nije bilo intervencije na nasipima, bila mnogo veća od one u 2014. godini kada je 40 odsto Srpske bilo poplavljeno, a šteta bila preko dvije milijarde KM.

Tegeltija je za RTRS naglasio da Srpska pomaže najbolje tako što unapređuje sistem odbrane od poplava.

On je naglasio da je najvažnije da vodeni talas sada prođe pored gradova Republike Srpske, te podsjetio da je vodostaj rijeke Save na ovom području najviši u posljednjih 40 godina.

Tegeltija je rekao da bi ova situacija trebalo da bude i poruka ljudima u poplavljenim područjima, konkretno na području oštećenog nasipa na Savi koji je danas spasen, jer je taj dio nasipa trebalo da bude saniran u sklopu projekta sanacije, ali nisu riješeni imovinski odnosi. "Moramo imati malo više odgovornosti prema tom poslu", naglasio je Tegeltija.

Prema njegovim riječima, nakon povlačenja vode iz poplavljenih područja, biće izvršena procjena štete i Vlada će naći načina da pomogne.

Govoreći o 50 miliona KM koji su prikupljeni od putarina i blokirani u poslovnim bankama, a koji je trebalo da budu prebačeni na račune nadležnih preduzeća za puteve u Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/, Tegeltija je rekao da je to još jedna apsurdna situacija u BiH.

On je pojasnio da je na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ bilo potrebno samo da se definiše novi zakonski osnov i da se promijeni iznos koji je povećan sa deset na 25 feninga.

"Kada smo došli do toga da usvajamo, onda je Federacija BiH /FBiH/ počela da otvara priče o načinu raspodjele sredstava, je li pravedan ili nije i tako blokirala ta sredstva", rekao je Tegeltija.

On je dodao da ni Srpska nije zadovoljna koeficijentima raspodjele sredstava od putarine, te poručio da principi na kojima se funkcioniše u BiH ne mogu da budu srušeni na štetu Republike Srpske.

Govoreći o interpelacijama opozicije u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tegeltija je rekao da je to "igrokaz opozicije", odnosno nastavak njihovih neuspješnih i veoma loših igara, te podsjetio, između ostalog, na čupanje mikrofona, pištaljke.

On je dodao da je cilj opozicije bio da obezbijedi pažnju, zatim da skrene pažnju sa problema iz njihovih političkih partija, kao i sa onoga što rade predstavnici Saveza za promjene u Sarajevu protiv Republike Srpske.

Tegeltija je istakao da su interpelacije opozicije neprofesionalni i tendenciozni materijali u kojima se porede neuporedivi podaci. "Na tako lošim materijalima nije mogla biti kvalitetna rasprava u parlamentu i onda ste doživjeli u parlamentu totalni fijasko", dodao je Tegeltija.

On je istakao da podaci koje je navela opozicija u skupštini nisu tačni, te ocijenio da je za građane Srpske važno da imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, da imaju nove bolnice i nove uređaje i usluge, da za njih nije važno odakle se to finansira.

"Mislim da u ovom trenutku Srpska pruža adekvatan nivo zdravstvene zaštite svojim građanima, a finansijske poteškoće u kojima se nalazi određeni broj ustanova obaveza je koja će se sanirati i kroz duži period ti dugovi će se dovesti u adekvatan nivo koji neće ugrožavati funkcionisanje zdravstvenog sektora", rekao je Tegeltija.

On je istakao i da postoji apsolutna stabilnost Fonda PIO Srpske, da je Srpska preuzela punu odgovornost za isplatu penzija, a zaslugu za to nosi predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović.

Ministar je istakao da je važno da u Republici Srpskoj postoji kontinuitet u rastu BDP-a, jer je 13 kvartala zaredom pozitivan trend i izrazio uvjerenje da će tako biti nastavljeno i u ovoj godini.

Tegeltija je rekao da se, prema podacima, broj zaposlenih u Srpskoj kreće uzlaznom putanjom i da je u 2017. godini bilo više od 260.000 zaposlenih.

On je napomenuo da se Srpska opredijelila da kroz projekte sa Svjetskom bankom obezbijedi 40 miliona KM za podršku zapošljavanja, prvenstveno u privatnom sektoru.

Tegeltija je dodao da ohrabruje i kretanje broja nezaposlenih, te naveo da je prosječan broj nezaposlenih na kraju 2017. godine bio 120.000.

Govoreći o izvršenju budžeta Srpske, Tegeltija je naveo da je od 1. januara do 16. marta, kada je riječ o budžetskim prihodima, naplaćeno je 540.958.000, što je u odnosu na isti period prošle godine više za 69 miliona KM.

Govoreći o budućim ulaganjima, Tegeltija je naveo da će Srpska uložiti 120 miliona KM vlastitih sredstava, 55 miliona KM sredstava iz klirinškog duga, a procjenjuje se i da će imati oko 65 miliona KM vlastitih sredstava u budžet.

Osnovno opredjeljenje Vlade je da se investira, kako je rekao, u lokalne zajednice, u institucije obrazovanja, u putnu infrastrukturu.

Prema njegovim riječima, znatna sredstva biće uložena u saradnji sa Svjetskom bankom, od sistema zaštite od poplava do navodnjavanja.

Tegeltija je ponovio da Republika Srpska spada u red nisko zaduženih zemalja i da nema problema sa servisiranjem svojih obaveza.

(Srna)