Na planeti se obilježava Svjetski dan šuma, koji je ustanovljen 1971. godine da bi se ukazalo na značaj drveća i istakle brojne koristi koje od njih ima čovječanstvo.
O značaju ove teme svjedoče i podaci UN prema kojima su se u posljednjih 15 godina šumske površine u svijetu smanjile za više od trostruke površine NJemačke.
Prema procjenama stručnjaka, godišnje nestane oko 16.000.000 hektara šuma na svijetu.
Ideja za obilježavanje Svjetskog dana šuma nastala je na sjednici Generalne skupštine Evropske poljoprivredne konfederacije kada je odlučeno da to bude 21. mart, kao dan jesenje ravnodnevnice na južnoj, odnosno proljećne na sjevernoj hemisferi.
Ovu ideju kasnije je podržala i UN organizacija za hranu i poljoprivredu /FAO/, vjerujući da obilježavanje ovog datuma može doprinijeti povećanju svijesti o potrebi očuvanja šuma i šumskih ekosistema.
Šume se vijekovima nemilosrdno krče da bi se stvorio prostor za nova naselja, poljoprivredne površine, fabrike i saobraćajnice, te nerazumno i pretjerano sijeku i koriste za drvenu građu, ogrev i industrijsku preradu.
Uništavanjem šuma nastaju ekološke promjene sa štetnim posljedicama, među kojima su prvenstveno promjene zemljišta i klime, kao i nestanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta.
Sječa šuma dovodi i do velikog smanjenja biološke raznolikosti na određenom području, pa nestaju brojne i nekad veoma raširene vrste biljnog i životinjskog svijeta.
Uz to, na područijima u kojima nestaju šume, koje su regulatori temperature i vlažnosti, neizbježne su i promjene klime.
Šume su bitne jer lišće jednog stabla, starog 30 godina, fotosintezom može da razloži do 120 kilograma fabričke prašine i da pročisti zagađen industrijski vazduh. Samo jedno stablo ispusti čak 250 metara kubnih kiseonika za godinu dana, što je dovoljno za potrebe dva odrasla čovjeka.
Gubitak šuma nastaviće se zbog klimatskih promjena, lošeg gazdovanja, požara, poremećenog režima voda, insekata, glodara, bakterija, zagađenja vazduha, zemljišta i voda, kiselih kiša i drugih uzročnika. Uprkos svemu, šuma je još tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita.
(Srna)
