Robert Pleše iz Sarajeva nije se iznenadio kad je na biračkim spiskovima vidio ime svog oca Mirka koji je umro prije deset godina. Kaže, tako je bilo i na prošlim lokalnim izborima.

Slučaj je prijavio nadležnim institucijama, čak je pokrenuo inicijativu da se ime njegovog oca, zajedno sa drugim preminulim građanima Bosne i Hercegovine izbriše sa biračkog spiska. Uzalud.

"To uvijek ukazuje na mogućnost neke malverzacije nečasnih radnji od određenih ljudi jer znamo – ipak živimo u BiH gdje veliki broj ljudi traži lakši način da dođe do pozitivnog rezultata", rekao je Pleše.

Za sve je kriva, kaže, Agencija za identifikaciona dokumenta. Tamo priznaju apsurd i tvrde da “slučaj Plešo” nije jedini. Direktor Edim Nesimi ipak tvrdi da je IDDEEA samo posljednja karika u lancu i da Centralnoj izbornoj komisiji šalju spiskove koje dobiju od nadležnih MUP-ova.

Tvrde da nisu on vlasnici podataka i da nemaju pravo da ih mijenjaju. Pogriješio je, kažu, neko prije njih, a oni prepisali grešku.

"Matični uredi evidentiraju činjenicu smrti. Nakon što je evidentiraju oni su dužni da proslijede obavijest o smrti nadležnom organu MUP-u, a MUP kao vlasnik podataka unosi taj podatak, u stvari – mijenja status", rekao je direktor Agencije za identifikaciona dokumenta evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) Edim Nesimi.

Ažuriranje je u tom slučaju itekako neredovno. Zbog toga su, tvrdi Nesimi, nadležnim MUP-ovima poslali poziv da budu brži. Ni građani nisu najsvjetliji primjer ažurnosti, tvrde u banjalučkoj gradskoj izbornoj komisiji.

"Recimo, konkretno – lice je preminulo i dobili smo informaciju, usmeno. Lice je preminulo u inostranstvu i onda je prošao niz godina. Neko od članova porodice, tek kad je imovinski postupak - odnosno sve procedure koje o nasleđivanju se provode po smrti tog lica – onda tek, lično i pojedinačno, preduzima i donosi određene i potrebne dokumente za lice koje je preminulo", rekla je predsjednik Gradske izborne komisije Banjaluka Nada Batinar.

Da nije problem samo u ažuriranju podataka pokazuju i nedavne akcije MUP-a Srpske u Derventi i hapšenja matičara zbog fiktivnih biračkih spiskova. Koliko su nesigurni podaci u biračkim spiskovima pokazuje i apsurd da u Republici Srpskoj ima više birača nego stanovnika čiji je broj utvrđen na popisu iz 2013. godine – i to za 3.308. Razlika je drastičnija kad je u pitanju birački spisak utvrđen za referendum o Danu Republike. Tako ispada da na referendum može da izađe 9.024 više birača nego što je stanovnika.