Izgradnja banjalučke Ferhadije je završena.

U finalnoj fazi obnove, a po originalnom projektu ranijeg stanja hortikulture kompleksa, uređuju se pristupne staze i ulazni plato objekta, što će biti završeno do 20. maja.

Potvrdio je to "Nezavisnim" Muhedin ef. Spahić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice i imam džamije Ferhadija.
Rijaset Islamske zajednice BiH i Muftijstvo banjalučko odrediće termin svečanosti otvorenja ovog objekta, koji pored vjerske važnosti ima izuzetnu kulturno-istorijsku vrijednost.

"Ova svečanost ni po čemu nije obična. Prilika je to za Islamsku zajednicu, muslimane, ali i za naše vlasti u Banjaluci i okolini te organe reda i bezbjednosti da svima pošaljemo pozitivnu poruku o sebi. Ne očekujemo dolazak nekih nepozvanih gostiju iz inostranstva, posebno ne onih koji bi svojim izgledom i nekakvim transparentima mogli isprovocirati domaće stanovništvo", kaže Osman ef. Kozlić, banjalučki muftija.

Tvrdi da vjernici imaju veoma bolno iskustvo iz bliske prošlosti, kada su spriječeni u polaganju kamena temeljca za obnovu ovog objekta 2001. godine.

"Ne želimo da se nešto slično ponovi. Želimo se dobro pripremiti i prije svega vjerovati da su se okolnosti promijenile", napominje Kozlić.

Pored značajnog broja vjernika iz svih krajeva svijeta, očekuje se prisustvo domaćih i regionalnih, te međunarodnih zvaničnika i predstavnika više zemalja prijateljica, koje su prethodnih godina s velikim interesovanjem pratili ili pomagali izgradnju Ferhadije.

Prema podacima Medžlisa IZ Banjaluka, u izgradnju objekta do sada je utrošeno preko deset miliona KM, a imena svih dobrotvora, među kojima su pored muslimana i hrišćani i kršćani, biće objavljena na svečanosti otvaranja Ferhadije.

Na projektu obnove učestvovalo je 28 saradnika i preko 120 kooperanata, a izgradnju su nadgledali najveći domaći stručnjaci u oblasti arhitekture i umjetnosti.

"Služio sam se pozitivnim iskustvima iz prošlosti, istražujući tradicijske načine gradnje, ispitivao religijske dogme koje su temelj svakog sakralnog objekta na ovoj ekumeni, a i očekivanja su pozitivna, odabrani materijal, tehnike i metode zidanja, koje su rabili stari majstori, vezivna sredstva: malteri: kreč, pijesak, opeka, prirodna vlakna, ugalj, terpentih, krečna voda, staklena voda i još ponešto činilo je osnov istraživanja maltera u 35 uzoraka od kojih su odabrani najbolji, pa zatim željezo i olovo, sve je unaprijed atestirano", priča profesor arhitekture Muhamed Hamidović, projektant i rukovodilac obnove.

Po drugi put u svojoj istoriji Ferhadija bi trebalo da bude jedan od najljepših vjerskih objekata na Balkanu. Sa vrhom kupole od 18 metara i munarom od 43 metra, izvanrednu arhitektonsko-građevinsku, kulturološku i neimarsku vrijednost prije 436 godina pokazali su domaći majstori uz nadzor voditelja građenja mimar Sinana, a po izričitoj želji Ferhad-paše Sokolovića.

Za 30.000 dukata, koje je dobio od otkupa Volfa, sina baruna Herberta Auersperga, kojeg je porazio u borbi, odlučio je podići banjalučku Ferhadiju, u čijem će kompleksu od 1590. godine, nakon što ga je usmrtio rob, i sam počivati.

Kompleks Ferhadije čine i šadrvan sa 12 česmi - lula, a djelo je marokanskih stručnjaka. Legenda kaže da su je gradila trojica najboljih neimara. Kada je objekt sagrađen, čuše da ih Ferhad-paša namjerava pogubiti kako sličnu graditeljsku ljepotu ne bi još negdje podigli. Napraviše sebi krila i poletješe s vrha džamije. Sva trojica padoše na tri strane Banjaluke, Petar na današnji Petrićevac, Pavle na današnji Pavlovac, a treći, koji slomi rebra, pade na desnu obalu Vrbasa, Rebrovac.

[gallery ids="275725,275726,275727,275728,275729,275730,275731,275732,275733"]

Slijedi izgradnja islamskog centra

Banjalučki muftija Osman ef. Kozlić potvrdio je da IZ u BiH ima namjeru graditi kongresno-obrazovni islamski centar u Banjaluci, sa obdaništem, školom, bibliotekom, kongresnom i sportskom salom, konacima i halal hranom.

"To je za muslimane kao košer za Jevreje. Ovaj grad je regionalni centar, u koji dolazi veliki broj muslimana i izgradnja centra samo će unaprijediti Banjaluku, u svakom smislu", kaže banjalučki muftija.

Godišnjica

Ferhadija je minirana u noći između 6. i 7. maja 1993. godine, nakon čega su ostaci i fragmenti objekta organizovano odvezeni na obližnje deponije. Godine 2001. vandali su nasiljem spriječili postavljanje kamena temeljca za obnovu Ferhadije i tom prilikom od posljedica je preminuo vjernik Murat Badić.