Sve češća je praksa da prilikom udaje žene uzimaju muževo i zadržavaju svoje prezime, ali je neuobičajeno postalo da djeca imaju dva prezimena. Samo od početka godine u Matičnom uredu Gradske uprave upisana su tri dječaka sa prezimenima oba roditelja, a u prošloj godini takvih slučajeva bilo je desetak.
U javnosti prevladavaju različita mišljenja jer jedni tvrde da je to odstupanje od tradicionalnog da djeca dobijaju očevo prezime, da je postalo pomodarstvo i da djeca sa dva prezimena imaju dodatne komplikacije u drugim fazama života. Drugi opet imaju suprotno mišljenje i najčešće ističu da dva prezimena nikome ne treba da smetaju i da je to stvar ličnog izbora i vremena u kojem živimo.
"Kako je krenulo postaćemo Meksikanci. Imaćemo djecu sa deset prezimena, jer zamislite žensko dijete koje po svom rođenju ima dva prezimena i prilikom udaje zadržava svoje i uzima muževljevo. Pa njeno dijete u startu može da ima tri prezimena i tako u nedogled. Poznato je šta je tradicija u našem narodu i nje se treba držati", kaže Banjalučanka Dragica Gojić.
Šef Odsjeka za upravne poslove i građanska stanja Diana Džaja-Jokić naglasila je da je mali procent onih roditelja koji u matične knjige upisuju djecu sa dva ili više prezimena.
"Od 3.181 djeteta rođenih u Banjaluci u 2014. godini dvojaka prezimena određena su u svega desetak slučajeva", precizirala je Džaja-Jokić.
Objasnila da je članom 3 Zakona o ličnom imenu, između ostalog, propisano da lično ime djeteta određuju roditelji sporazumno.
Sociolog Biljana Milošević je rekla da na našim prostorima u velikom broju slučajeva i dalje dominira tradicija kojom dijete dobija jedno prezime, obično očevo.
"Davanje prezimena oba roditelja nije pogrešno, ali pošto ova praksa nije zaživjela za dijete u kasnijim fazama života može biti komplikovana. U slučaju ženske djece može predstavljati veliki birokratski problem", dodala je Miloševićeva.
Objasnila je da će to posebno doći do izražaja kada odluči da se uda.
"Postavlja se pitanje koliko naša birokratija tehnički može da podrži prilikom izdavanja ličnih dokumenata, ali i u drugim slučajevima", precizirala je Miloševićeva.
Dodala je da nisu rijetke greške službenika prilikom unosa ličnih podataka, te zavrzlama oko ispravke.
"Na primjer, da li je u prezimenu prilikom upisa u matične knjige sadržana crtica ili ne. Pa ako nije zašto se ona možda pojavljuje u nekim dokumentima", navela je Miloševićeva.
Rođeni
Prema podacima Zavoda za statistiku RS u 2013. godini Banjaluka je bila jedina lokalna zajednica u Srpskoj koja je imala pozitivan prirodni priraštaj gdje je broj rođenih bio 2.015, a umrlih 1.935.
