Otplata dugova Republike Srpske sve više prazni budžete opština i gradova. Iako je Vlada od Uprava za indirektno oporezivanje ove godine dobila skoro milijardu i po maraka, dok je vratila dugove i napunila budžet, lokalnim zajednicama ostalo je svega 290 miliona. To je za 20 miliona manje nego što su opštine dobile prije osam godina.

U Centru za istraživanje i studije GEA izračunali su da će narednih godina dobijati još manje. Zato u svjetlu predstojećih izbora lokalne politačare podsjećaju da im predstoje "Godine vraćanja tuđih dugova".

"Dakle taj kolač koji oni dijele će biti značajno manji i ono što je interesantno da u svjetlu sad predstojećih lokalnih izbora mi, ako posmatramo stvari, teško možemo očekivati krupne investicione projekte ili značajno poboljšanje situacije kada govorimo o podsticanju zapošljavanja ekonomskog razvoja", ocijenio je Marko Martić, Centar za istraživanje i studije GEA.

Od 2007. godine do danas samo je Banjaluka izgubila tridesetak miliona maraka prihoda od PDV-a. Gradske vlasti odgovorile su smanjenjem investicija pa se prošle godine u investicije uložilo 45 miliona maraka manje nego davne 2007. Kako se planiraju nositi sa najvećim problemom Banjaluke, dvojica kandidata za gradonačelnika još razmišljaju.

Zbog slične pojave Savez opština i gradova Federacije nedavno je tužio federalnu Vladu pa o tome razmišlja i kandidat Saveza za promjene. Dragan Čavić kaže da će ako pobjedi na izborima pokušati i da poveća izvorne gradske prihode. Šansu da pronađe novac za projekte vidi i u prodaji gradskog zemljišta.

"Pazite, zemljište neizgrađeno građevinsko, zašto ga moraju privatnici uzimati u vlasništvo? Zar nije logično da to grad isprojektuje, infrastrukturno pripremi i da nakon toga licitacijama prodaje parcelu po parcelu i ostvaruje ogromne prihode. Pa to je praksa svih gradova u svijetu", naglasio je Dragan Čavić, kandidat SZP za gradonačelnika Banjaluke.

Nedostatak novca aktuelne vlasti pokušale su nadomjestiti povećanjem poreza na nepokretnost sa čim se Čavić ne slaže. Planira smanjenjem stope da poboljša naplatu i prikupi više. Šta planira SNSD-ov kandidat za gradonačelnika - nije poznato jer Igoru Radojićiću ova priča nije dovoljno ozbiljna. Barem je tako poručio jedan od njegovih savjetnika sa kojim smo razgovarali.

Zato se ozbiljno brinu lokalne zajednice, posebno one manje. Od Vlade traže pravedniju raspodjelu prihoda. Zasad, čini se, uzalud.

"Oni dobijaju novca onoliko koliko prema utvrđenim kriterijima treba da dobijaju. Ja mislim da tu nije problem, sve je regulisano zakonom", izjavila je Željka Cvijanović, predsjednik Vlade Republike Srpske.

Po zakonu, lokalnim zajednicama pripada 24 odsto onoga što ostane od indirektnih poreza kada Vlada vrati dugove međunarodnim kreditorima.