Svaka deseta marka u procesu javnih nabavki u BiH potrošena je na osnovu ugovora zaključenih u četiri oka, a njihova vrijednost iznosila je 258 miliona maraka, pokazuju preliminarni podaci Agencije za javne nabavke BiH.

Ugovorni organi potpisali su 2016. godine 152.768 ugovora što je za oko 50.000 više nego godinu ranije. Preliminarni podaci Agencije za javne nabavke pokazuju da je pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja, koji važi za najnetransparentiji način trošenja javnog novca, zaključeno 1.553 ugovora. Iako je tek svaki stoti ugovor zaključen u četiri oka, njihov udio u potrošnji novca je mnogo veći.

Vrijednost tih ugovora je 258,52 miliona maraka bez PDV-a i oni čine 10,02 odsto od vrijednosti svih dodijeljenih ugovora. To je za 55,45 miliona manje nego 2015. godine kada je pregovaračkim procesom bez objavljivanja obavještenja dodijeljeno 1.138 ugovora u vrijednosti od 313,98 miliona KM.

U Agenciji za javne nabavke ističu da taj iznos nije potpun.

"Podaci su urađeni na osnovu podataka iz sistema e-nabavke i ne predstavljaju ukupna sredstva koja institucije vlasti, pravne osobe, sektorska ugovorna tijela i asocijacije tih tijela na svim nivoima vlasti u BiH koriste za nabavku roba, pružanje usluga i izvođenje radova", naglasili su Agenciji za javne nabavke.

Vršilac dužnosti direktora Agencije za javne nabavke Đenan Salčin kaže da postoji pozitivan trend smanjenja vrijednosti ugovora dodijeljenih putem pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja. Naglasio je da su Zakonom o javnim nabavkama precizirani uslovi u kojima ugovorna tijela mogu pristupiti pregovaračkom postupku bez objavljivanja obavještenja.

"Sistem javnih nabavki u BiH je decentralizovan što znači da odgovornost za trošenje povjerenih javnih sredstava snosi svako ugovorno tijelo za sebe. Oni sami odlučuju da li su stvoreni uslovi za sprovođenje pregovaračkog postupka ili ne", rekao je Salčin.

Zakon, naime, nalaže da ugovorna tijela, koja se odluče na primjenu pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja, na svojoj internet stranici objave dovoljno informacija i da tendersku dokumentaciju učine dostupnom zainteresovanim kandidatima, odnosno ponuđačima.

"Agencija se na osnovu obavještenja o dodijeljenim ugovorima često obraća ugovornim tijelima da obrazlože da li su ispunjeni uslovi za sprovođenje pregovoračkog postupka bez objavljivanja obavještenja. Pri pružanju pomoći uvijek strogo naglašavamo da je pregovorački postupak bez objavljivanja obavještenja najnetransparentniji i da je legitiman samo ako su ispunjeni uslovi za njegovu primjenu. Agencija obavlja svoj dio posla u ovom segmentu i smatramo da je to i rezultiralo padom utroška javnih sredstava putem ovog postupka", rekao je Salčin.

U dijelu nevladinog sektora čiji je fokus na javnim nabavkama ne vjeruju mnogo u zvanične podatke. Iz Udruženja građana "Tender" upozoravaju da institucije ne rade dovoljno svoj posao i da je BiH u vrh ljestvice u svijetu po zastupljenosti korupcije.

Na dodatno uvođenje reda u oblasti javnih nabavki upozorili su čelnici Evropske komisije u posljednjem izvještaju o napretku BiH u procesu evropskih integracija za 2016. godinu. U dokumentu je naglašeno da je ostvaren napredak u ovoj oblasti, ali da su potrebni dodatni napori zbog čega je predloženo usaglašavanje zakonodavstva sa propisima EU.

Novi zakon

BiH bi do kraja godine trebalo da dobije novi zakon o javnim nabavkama od kojeg se očekuje da će podići transparentnost prilikom ugovaranja poslova.

Primjena postojećeg zakona počela je u novembru 2014, ali u Agenciji za javne nabavke su potvrdili da su mnoge stvari zrele za promjenu.

(Glas Srpske)