Izvještaj o poslovanju Investiciono razvojne banke je politički i nije stručan. Slanjem teksta u Narodnu skupštinu vlast želi da prikrije stvarno stanje u IRB-u – tvrde u SDS-u.
Krediti nisu namjenski trošeni.Ukupni gubici su oko 200 miliona. Samo kroz poslovanje sa propalom Bobar i Bankom Srpske u IRB-u su, tvrde, izgubili 120 miliona.
"Investiciono razvojna banka puna je skeleta u ormaru, prevedeno na srpski jezik, bačenih stvari pod tepih. Te gubitke je jako teško sabrati, osim ovih 100 i nešto miliona tu se nalaze, skeleti koji se zovu: Farmlend, tu je famozni “Pingvin” Banjaluka, tu je u kontekstu Bobar grupacije i Elvako Bijeljina sa šest miliona direktnog plasmana IRB-a", rekao je Slaviša Raković iz Sektora za finansije Socijalno-ekonomskog savjeta SDS-a.
I dok u službi za odnose s javnošću IRB-a poručuju da je vikend i da bez dozvole nadležnih ne mogu da odgovore na prozivke - u SDS-u kažu da je bespredmetno i to što će poslanici raspravljati o izvještaju za 2015. godinu – dok u 2017. IRB već duže vrijeme nema upravu.
"Investiciono razvojna banka bi trebalo da bude krunski dijamant, odnosno fondovi kojima ona upravlja, znači krunski dijamant imovine koja je u vlasništvu Republike Srpske. Međutim, nažalost, možemo vidjeti da taj dijamant polako postaje grumen uglja čija vrijednost drastično pada", rekao je Marko Đogo iz sektora za ekonomski razvoj Socijalno-ekonomskog savjeta SDS-a.
O ekonomskim temama i stanju javnih finansija raspravljali su i ekonomski stručnjaci u ATV-ovoj emisiji “Apostrof”. Na meti kritika bili su entitetski budžeti koj isu preopterećeni dugovima.
"Problem je u dospjelosti duga čini mi se u budžetu jer struktura, kad pogledate kratkoročne i dugoročne dugove u ekonomskom programu Vlade, jasno je da su čak i ti pokazatelji dobri - jer dugoročni dugovi dominiraju u odnosu na kratkoročne – i to bi na prvi pogled izgledalo dobro, ali to je površna analiza. Dospjelost duga, koja ima veze sa ročnošću, je problematična u 2017. i 2018. godini", rekao je profesor na Ekonomskom fakultetu Banjaluka Milenko Krajišnik.
"Mi treba da imamo sistemske promjene, ali to je dugotrajan proces, nije čarobni štapić zaboga – ali hoću da kažem nešto drugo: Ono što moji prethodnici nisu stigli da kažu, a sigurno misle kao i ja, a to da struktura budžeta ne omogućava da stvorimo realnu osnovu za realni sektor, da povećamo bruto nacionalni proizvod u određenom smjeru. Struktura bruto nacionalnog proizvoda, struktura samog duga i sve ostale strukture su neadekvatne momentu u kom se nalazimo – to je sindrom kuvane žabe", rekao je sekretar područne Privredne komore Banjaluka Aleksandar Ljuboja.
Ako se napravi presjek sedmice čini se da je većina stranaka, bar na trenutak, odlučila da napravi pauzu od nacionalnih tema. Tako su juče o ekonimskim pitanjima i poboljšanju privrednog ambijenta raspravljali i DNS-ovci. Interesantno je da su promjenili ploču pa tako Vladu, kojoj i sami pripadaju, savjetuju da se može bez MMF-a i Svjetske banke.
