Poziv Srbije vlasnicima stare devizne štednje da prijave potraživanja, napravio je pravu paniku u APIF-u i Ministarstvu finansija. Ni jedna institucija u Srpskoj štedišama ne može da izda potvrdu, da to pravo nisu ovdje ostvarili, kao ni u drugim bivšim jugoslovenskim republikama.

Predsjednik Udruženja građana stare devizne štednje kaže da u Srpskoj ima 20.000 štediša nekadašnje beogradske Invest banke i još neutvrđen broj klijenata Jugoslovenske investiciono kreditne banke. 6. marta počinje da teče rok koji imaju da u Srbiji prijave potraživanja, ali im ovdašnje institucije nisu obezbjedile sve uslove.

"Investiciona banka Beograd duguje oko 95 miliona evra u Republici Srpskoj. Vrlo je sramotno da se instutucije jednog i drugog entiteta nisu pripremile uopšte. Ja bih rekao njih baš briga za tim. To se ne tiče njih, mislili su da se to ne tiče njih i da će to proći", rekao je Milan Jovičić, predsjednik Udruženja građana stare devizne štednje RS.

U APIF i Ministarstvu finansija priznaju da problem postoji ali da nema mjesta panici. Ima kažu dovoljno vremena jer je Srbija štedišama dala rok od godinu dana da dostave svu potrebnu dokumentaciju. Direktorica je danas sa ministrom finansija pokušala da nađe rješenje.

Odgovor na pitanje ko će na kraju izdavati potvrde i šta se čekalo do sada u APIF-u ni mi nismo dobili. Direktorica Jelena Ćetković obećala nam je izjavu nakon sastanka u Ministarstvu finansija gdje je otišla da traži rješenje. Na kraju se cijeli dan nije javljala na telefon.

Nakon sastanka iz Ministarstva finansija stiglo je saopštenje, da su sve procedure već pokrenute, i da će sve biti riješeno već na narednoj sjednici Vlade.

"Ministаrstvo finаnsijа je već pokrenulo proceduru kаko bi Vlаdа nа nаrednoj sjednici ovlаstilа APIF zа izdаvаnje trаženih potvrdа, s obzirom dа APIF trenutno nemа ovlаšćenje zа izdаvаnje", navodi se iz Ministarstva finansija.

Da sve ipak neće biti lako uraditi, kažu u Udruženju deviznih štediša Federacije. Potvrde ni oni nemaju od koga da traže, jer tvrde u BiH i ne postoji jedinstvena baza podataka, pa se plaše da institucije neće moći utvrditi ko je pravo po osnovu stare devizne štednje ostvario. Za razliku od štediša u Srpskoj, oni rješenje traže na državnom nivou.

"Mi smo od Savjeta ministara tražili da kroz sistem koordinacije utvrde ko će davati te potvrde da se od države traži takva potvrda. Moralo bi se definisati i obavijestiti Srbiju ko će davati i u kakvoj formi te podatke", istakla je Amila Omersoftić, Udruženje za zaštitu deviznih štediša BiH.

Devizne štediše kažu da su brojnim tužbama Evropskom sudu za ljudska prava, primorali Sloveniju i Srbiju da prihvate obaveze. Nakon dugogodišnje borbe nadaju se da se sada na domaćem terenu, neće sve ponovo zakomplikovati.