Opozicija će, za deset dana, pokušati da sruši Vladu Željke Cvijanović. Dvije interpelacije konačno će se naći na dnevnom redu Narodne skupštine 20. marta, a nakon rasprave o položaju penzionera i stanju u zdravstu, poslanici će glasati o povjerenju Vladi.
Devet mjeseci nakon fijaska sa posebnom sjednicom, kada opozicija nije imala dovoljno ruku ni da izglasa dnevni red, Parlament će da raspravlja o temama zbog kojih bi, kako kažu, Vlada trebalo da padne.
U tri dokumenta opisali su sve promašaje Vlade i očekuju zanimljivu raspravu.
"I mi ćemo na kraju izaći sa određenim zaključcima od kojih jedan može da bude nepovjerenje Vladi Republike Srpske ako za to postoje većinski uslovi. Vrlo je važno šta će o interpelaciji po ovom pitanju u stanju o zdravstvu i penzionom sistemu reći pojedinci iz vladajuće koalicije. Interesuje nas stav SNSD-a DNS-a i Socijalističke partije", rekao je Branislav Borenović, lider PDP-a.
Priču o rušenju Vlade opozicija je pokrenula prošle godine, nakon što je u Parlamentu okupila većina koja je oborila odluku o prodaji rudnika Ljubija. Dvije nedelje kasnije DNS im nije dao podršku ni da izglasaju dnevni red.
Teoretski, sa DNS-om i Domovinom opozicija i dalje može da okupi većinu koja bi, sada, imala samo 42 poslanika, jer ih je od posljednjeg prebrojavanja napustio i Zoran Pologoš.
Sa druge strane pet nezavisnih poslanika SNSD-u nije dovoljno za većinu bez DNS-a iako u stranci Marka Pavića kažu da povjerenje Vladi nije upitno. To poručuje i Milorad Dodik koji se očigledno ne plaši glasanja u Skupštini.
"Šta reći o ljudima koji ne mogu da dostignu dvadeset pet glasova u Parlamentu, a treba 42 za smjenu vlade. vlada je stabilna i Vladi treba odati priznanje što je u ovim teškim uslovima obezbijedila funkcionisanje Republike Srpske", izjavio je Milorad Dodik, predsjednik RS.
Kako se situacija u vladajućoj koaliciji zbog Ljubije i izborne kombinatorike polako komplikuje, u opoziciji ne isključuju da se od vladajućih neko predomisli. Važno im je, kažu, da poslanicima ponude dokaze koje su sakupili u dva dokumenta. Sabrali su dugove zdravstvenih ustanova, broj radnika i penzionera i zaključili da stanje nikad nije bilo gore, pa se nadaju da bi takav zaključak mogao da podrži i neko iz vladajuće većine.
