Stotinu privrednih subjekata iz banjalučke regije za poreze i doprinose duguje skoro 245 miliona maraka.

Poražavajuća statistika Fonda zdravstvenog osiguranja pokazuje da dugovanja rastu iz mjeseca u mjesec. Za zdravstveno osiguranje, ironično, najviše duguju bolnice. Prednjači banjalučki Klinički centar sa skoro 29 miliona maraka, i bolnica u Istočkom Sarajevu sa devet.

Svojevrstan paradoks je, kažu ekonomisti, da država sama sebi duguje, i da se oglušuje o propise koje je donijela. Od tog problema, kažu, svi koji su odgovorni uporno peru ruke.

"Vlada svjesno pribjegava tolerisanju gubitaka javnih preduzeća po osnovu poreza i doprinosa, jer na taj način smanjuje opterećenje na sam budžet u kome nema prihoda i priliva", kaže Zoran Pavlović, ekonomista.

Poreski inspektori, kažu ekonomisti, ne gledaju isto na sve dužnike. Onima koji duguju na desetine miliona, poručuju, gleda se kroz prste – prave se reprogrami, a ako sve propadne, i otpisuju dugovi. Sitnijim dužnicima blokiraju račune.

Iz Poreske uprave poručuju da se jednako ponašaju prema svima. Poslije opomene, dužnici imaju osam dana da izmire obaveze. U suprotnom slijedi prinudna naplata. Jedino zdravstvene ustanove imaju poseban tretman.

"Postoji zaključak Vlade, zbog značaja zdravstvenih ustanova, da se ne pokreće postupak prinudne naplate zdravstvenih ustanova. Omogućuje im se da imaju reprogram, da se podnese zahtjev za reprogram, i da se izvrši plaćanje određenim anuitetima", ističe Nebojša Glamočić, pomoćnik direktora Poreske uprave RS.

Reprogram je nedavno napravljen i sa banjalučkim Kosmosom. Preduzeće je krenulo u proces restrukturisanja, a Vlada je, zarad spriječavanja odlaska u stečaj, odlučila da se umješa. Iako tvrdi da je pogrešna poruka različit tretman privrednih subjekata, povjerenik za Kosmos, Goran Radivojac, poručuje da Vlada u slučaju Kosmosa, i nije imala neki izbor, jer ga je sama dovela do ivice.

"Da je u tom preduzeću, to je onaj fenomen o kome smo govorili, Vlada bila najveći dužnik i najveći dužnik i najveći povjerilac, odnosno, javni sektor je bio zastupljen i uz jednu i drugu stranu. Bilo bi nelogično, apsolutno iracionalno, da takvo preduzeće, gdje je i povjerilac i dužnik ista osoba, završi u stečaju", rekao je Goran Radivojac, povjerenik za Kosmos.

Veliki dio kolača otpada na preduzeća u stečaju. Neka od njih državi duguju na desetine miliona maraka. Ako se kroz stečaj ne naplate potraživanja, ostaje minus, koji, kad-tad, Poreska uprava mora da otpiše. Pretprošle godine, u nepovrat je otišlo skoro 75 miliona maraka.