Od srčanih oboljenja i oboljenja krvnih sudova svake godine u Srbiji umre više od 50.000 ljudi između 30 i 60 godina.

Ipak, uz nekoliko mjera prevencije i prepoznavanja bolesti na vrijeme, možete sačuvati svoje srce.

Primarna prevencija podrazumijeva da se spriječe i izliječe određeni faktori rizika, objašnjava kardiolog prof. dr Biljana Putniković.

Na prvom mjestu su loše navike u ishrani, prije svega hrana bogata mastima, zatim holesterol, pušenje, arterijska hipertenzija, šećerna bolest, alkohol, stres i fizička neaktivnost, što se najviše odnosi na one koji sjede tokom većeg djela dana.

– O sekundarnoj prevenciji govorimo kad osoba, nažalost, doživi infarkt miokarda. To podrazumijeva niz mjera koje imaju za cilj da spriječe dalje napredovanje bolesti. Načini da se bolesnik što potpunije rehabilituje su: eliminisanje već pomenutih promenljivih faktora rizika, redovno uzimanje terapije i ljekarske kontrole i promjena ponašanja i samokontrola - priča dr Putniković.

Pored toga potrebno je smanjiti unos soli ukoliko osoba ima hipertenziju. Preporučena dnevna doza je jedna ravna kašičica soli. Za bolesnike koji su već preživjeli infarkt ili neki drugi koronarni događaj, neophodno je smanjenje vrijednosti holesterola, i to na mnogo niže vrijednosti nego u primarnoj prevenciji (LDL ili loš holesterol treba da bude niži od 1,8 mmol/l) i dobro regulisanje nivoa šećera u krvi.

– Kada je ishrana u pitanju, preporučila bih povećani unos antioksidanata (vitamina C, flavonoida) koji se nalaze u namirnicama kao što je bijeli luk, raž, crna čokolada, čaj, sok od grožđa. Poslije infarkta rizik od novog kardiovaskularnog događaja je visok još najmanje godinu dana. Zato je značajno da oboljeli redovno uzimaju prepisanu terapiju - ističe Putniković.