Zimska depresija svake godine zahvata trećinu stanovnika sjeverne Evrope, a prisutna je i u drugim područjima - njen najjači oblik je "zimski bluz", koji traje nekoliko dana.

Ljekari ovu vrstu depresije nazivaju sezonski afektivni poremećaj, čiji je uzrok, prema mišljenju stručnjaka, nedostatak sunčeve svjetlosti.

Simptomi zimske depresije imaju sličnosti sa običnom depresijom: bezvoljnost, nemir, razdražljivost, neobjašnjiv osjećaj žalosti, nedostatak snage da se nešto preduzme, te zanemarivanje vlastitog izgleda i socijalnih kontakata.

Ali, dok su kod patološkog oblika depresije tipični nedostatak apetita i nesanica, kod zimske depresije je suprotno - neprestani osjećaj umora i glad, a organizam naročito traži slatku hranu.

"Zimski bluz", poseban osjećaj depresivne žalosti, pogađa mnoge u zimskim mjesecima.

Ipak, ovaj depresivni period traje par dana i zato se smatra znatno blažim oblikom depresije.

Dva do osam odsto stanovništva koje zapada u pravu zimsku depresiju bude toliko "na dnu", da više nije u stanju da obavlja svoje svakodnevne poslove, navodi "Dojče vele".

Pravi razlog zimske depresije je nedostatak sunčeve svjetlosti.

To svjetlo u mozgu aktivira proces koji podstiče smanjivanje melatonina, hormona sna, i utiče na proizvodnju serotonina, tipičnog za aktivni - budan organizam.

Kada nema sunca, onda se i po danu može dogoditi da u tijelu ima previše melatonina i premalo serotonina.

Kada je hladno i sunčano od depresije nema ni traga, jer upravo sunčeva svjetlost podstiče stvaranje serotonina.

LJekari navode da su zimskoj depresiji sklonije žene, i to mlađe, kod kojih se može utvrditi oko 80 odsto ovih poremećaja.

Naučnici još nemaju odgovor na ovaj fenomen, a biolozi tvrde kako je to ostatak iz davnina, kada su žene prirodnim impulsima reagovale na zimske izazove.

Drugo tumačenje je na hormonalnom nivou - određena vrsta estrogena koja se pojavljuje u pubertetu djevojčica koči stvaranje serotonina, tako da je njima potrebno mnogo više sunca da bi nadoknadile taj gubitak.

(Srna)