U analizi sudije Džoane Korner o procesuiranju ratnih zločina u BiH na nivou BiH, koju je danas u Sarajevu predstavila Misija OEBS-a, navodi se, između ostalog, da je glavni tužilac BiH Goran Salihović sprečavao Kornerovu da uradi ovu analizu.

Nakon predstavljanja ove analize, portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić je rekao da Tužilaštvo ovu analizu smatra neobjektivnom, da će zatražiti od OEBS-a odgovore na određena pitanja, a nadležne institucije UN i sjedište Misije OEBS-a upoznati o, kako tvrdi, pokušaju rušenja pravosudnih institucija i direktnom uticaju na nadležnosti BiH.

"Ova navodna analiza predstavlja udar na pravosudne institucije BiH i ovo je, vjerovatno, rezultat revanšizma i ličnih frustracija šefa Misije OEBS-a u BiH Džonatana Mura, jer je pokušao da vrši direktan uticaj u određene predmete Tužilaštva", mišljenja je Grubešić.

Prema njegovim riječima, Mur je pokušao da vrši direktan uticaj kod određenih tužilaca, tražeći nesmetan pristup predmetima, što je u suprotnosti sa svim zakonskim propisima u BiH, a i zbog činjenice da je svojim ponašanjem doveo do toga da bude obuhvaćen određenim istražnim radnjama u predmetu istrage za ometanje rada pravosuđa u predmetu "Radončić i drugi".

"Tužilaštvo BiH je u svom radu optužilo 610 lica za ratne zločine, naš kvalitet rada je 94 odsto, norma 150 odsto, a više od 80 odsto optužnica su osuđujuće i samo to može govoriti o kvalitetu rada Tužilaštva", rekao je Grubešić novinarima u Sarajevu

Prema njegovim riječima, za bilo kakvu objektivnu analizu potreban je rad većeg broja eksperata, dugi niz godina, jer je riječ o dosta osjetljivoj materiji.

"Tražićemo od sjedišta Misije OEBS-a ko je naručio predmetnu analizu, u koju svrhu, koliko je ona plaćena i ko je zaradio astronomske honorare na ovoj analizi, kada postoje prioritetnije stvari, kao što su traženje nestalih lica u BiH, problem ekshumacija i mnoge druge ključne stvari kojima nedostaju sredstva", istakao je Grubešić.

On je naveo da podršku Tužilaštvu daju porodice žrtava iz svih krajeva BiH, kao i Visoki sudski i tužilački savjet /VSTS/ BiH, dodavši da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH juče usvojio informaciju o radu Tužilaštva.

"Mi se sastajemo sa porodicama srpskih žrtava, a u protekle tri ogdine podigli smo optužnice protiv više od 80 lica za ratne zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti, što je više nego što su uradila sva okružna tužilaštva u Republici Srpskoj zajedno", tvrdi Grubešić.

Odgovarajući na iznesene optužbe, šefa Misije OEBS-a u BiH Džonatan Mur izrazio je žaljenje ovakvom reakcijom, kao i uvjerenje da će Tužilaštvo BiH, ako pročita ovu analizu i ako poštuje praktične i konkretne preporuke koje je navela Kornerova, zaključiti da to nije pitanje nekog sukoba između istitucija.

"Čak je i predsjednik VSTS-a Milan Tegletija prije par sati dao podršku Misiji OEBS-a, kao i na početku rada pravljenja analize. Nama je VSTS od početka novembra 2006. godine dao neograničen pristup. Iz nekih razloga, tokom pravljenja analize, Tužilaštvo nije ispunilo svoje obaveze, ni prema Savjetu, ni prema nama", rekao je Mur.

On je napomenuo da je Kornerova stručna osoba, da je u analizi iznijela svoje zaključke i preporuke, te da on neće donositi zaključke na osnovu izjave Grubešića ako Tužilaštvo nije zadovoljno njima.

Objašnjavajući zašto je doveden u vezu sa Radončićem, Mur je rekao da nije nikakva tajna da je bio na sastancima s njim do 11. januara, dodavši da se sastaje i sa ostalim političarima u BiH, jer je to u opisu Misije OEBS-a u BiH.

On je izrazio nadu da će institucije u BiH prihvatiti preporuke, dodavši da je Tužilaštvo tokom prošle godine poboljšalo svoj rad vezan za procesuiranje ratni zločina.

Navodeći da nije znao koliko je koštala izrada ove analize, Mur je rekao da je to platila Velika Britanija, te da Kornerova nije dobila nikakav honorar, jer po zakonu, ona ga ne može ni dobiti dok je aktivni sudija.

Pored toga što je u analizi navedeno da je Salihović opstruisao pravljenje analize, Kornerova je navela da je, kada je riječ o procesuiranju predmeta ratnih zločina, najprioritetnije rješavati pitanja u vezi sa upravljanjem i djelovanjem Tužilaštva, prirodom optužnica, preostalim neriješenim predmetima, zaštitom svjedoka, sistemom evaluacije VSTS-a i zakona o krivičnom postupku.

Preporuke se odnose na rukovođenje Tužilaštvom, istrage, saradnju između Tužilaštva i sudija, formu optužnica i rang počinilaca, preostale predmete i ustupanje predmeta, kao i na predmete seksualnog nasilja, sistem normi, te navedeni zakon o krivičnom postupku.