SAD brine izgradnja ruskog humanitarnog centra u Srbiji i potencijalnog specijalnog statusa za osoblje centra koji je tražila Rusija, izjavio je Hojt Brajan Ji.

Visoki zvaničnik Stejt departmenta zadužen za Evropu i Evroaziju je na pretresu o situaciji u Jugoistočnoj Evropi, održanom u Pododboru za evropsku i regionalnu bezbjednosnu saradnju u Senatu, objasnio da je od vitalnog značaja za SAD da Srbija ide ka EU, iako ima kulturološke i istorijske veze sa Rusijom, prenosi Glas Amerike.

"Brine me takozvani humanitarni centar, ne zbog onoga što je sada, nego zbog onoga što bi mogao da postane. Pogotovo ako Srbija ispuni ono što je Rusija tražila: specijalni status i imunitet za svoje osoblje. Ne vjerujemo da Rusija ima dobre namjere da pomogne Balkanu da ide ka EU", rekao je Ji.

Prema njegovim riječima, Centar u Nišu, blizu granice sa Kosovom, gdje SAD imaju oko 600 američkih vojnika i 4.000 pripadnika NATO mirovnih snaga nije pozitivan pomak.

"Važno je, i to uvjerenje delimo sa Vladom Srbije, da Srbija ima potpunu kontrolu nad svojom teritorijom i svega što je na njoj. Ako dozvoli Rusiji da oformi centar za špijunažu, izgubiće kontrolu nad dijelom svoje teritorije", rekao je Hojt Ji.

Rusija, kako kaže, koristi zavisnost Zapadnog Balkana od njenog gasa, kao i slabosti tamošnjih država: korupciju, neslobodne medije, tenzije među susjedima.

"Trend je zabrinjavajući, ali ne mislim da smo izgubili bitku. Crna Gora je uspjela da se odupre uticaju Rusije, vidimo da se i situacija u Makedoniji stabilizovala uz našu i pomoć EU", kaže Ji.

Potpredsjednik Pododbora, senator Kris Marfi ocjenjuje, međutim, da prijedlog budžeta SAD ne govori u prilog većem američkom prisustvu na Balkanu. Podsjeća da su fondovi za stranu pomoć za Albaniju smanjeni za 98 odsto, Hrvatsku 60 odsto, Kosovo 48 odsto, BiH i Makedoniju za po 40 odsto, Crnu Goru 34, a Srbiju 31 odsto.

Ipak, i senatori i učesnici pretresa smatraju da je, osim finansijske, važna i diplomatska podrška SAD Zapadnom Balkanu.

Izvršni potpredsjednik Atlanstkog savjeta Dejmon Vilson je ocijenio da "američka ravnodušnost danas može da izazove krizu sutra“ i podsetio da i EU ima svoje probleme, te da je Balkan zato prepušten Rusiji.

"Vrijeme je da se angažujemo na tome da sve balkanske zemlje sprovedu reforme i da mogu da postanu članice NATO-a. Da osigurano da članstvo Crne Gore bude uspješno i da razmislimo o dugoročnom američkom vojnom prisustvu u regionu. Stalno prisustvo američkih u okviru NATO snaga na Kosovu može da spriječi uticaj Rusije“, kaže Vilson.

(Tanjug)