Revizorski izvještaji i ovoga puta su pokazali brojne propuste u bh. institucijama. Iako se zamjerke najviše odnose na javne nabavke, vrtoglavih brojki i apsurdnih detalja ne fali ni u drugim oblastima.

Tako su u Parlamentu BiH povećani troškovi putovanja za 80.000 maraka, a najviše zbog toga jer su se u delegacijama koje putuju širom svijeta, osim poslanika i delegata, našli i prevodici i savjetnici. Po povratku s puta prilažu se štura obrazloženja, a revizor još jednom podsjeća na nepravovremeno pravdanje putnih naloga.

Korišćenje službenih automobila je neiscprna tema, a ni revizoru nije pošlo za rukom da uđe u trag nekim od pređenih relacija.

"Evidencije o upotrebi i korišćenju službenih automobila nisu uredne i cjelovite, a u pojedinim nalozima za službena vozila evidentiraju se visoke relacije označene kao loko vožnja - preko 100 kilometra na dan", piše u revizorskom izvještaju.

I to nije sve. Na putnim nalozima su se našle relacije koje ne odgovaraju optimalnim udaljenostima, a sve je evidentirano bez validniih obrazloženja, navodi se u izvještaju. Zato još jednom glavni revizor traži da se uvede više reda.

"Potrebno je unaprijediti unutrašnje kontrole upotrebe vozila, koje će obezbjediti uredno i dosljedno vođenje evidencija o upotrebi vozila, koje predstavljaju temelj za praćenje i kontrolu troškova, te potvrdu namjenskog korištenja vozila", navodi se u izvještaju.

Pregledom pojedinih računa za mobilne telefone, utvrđeno je da se korisnici pridržavaju dozvoljenih limita. Kako i ne bi, kada su oni u bh. parlamentu u prošloj godinu dostizali iznose i do 1.000 maraka, na šta revizor takođe skreće pažnju.

Parlament BiH nije jedina institucija o kojoj bi se moglo naći bezbroj zanimljivih detalja. Nisu se našli u grupi onih koji su dobili mišljenje s rezervom, kao ni Generalni sekretarijat Savjeta ministara, koji se takođe nije proslavio.

Rezervu je dobilo deset institucija, među kojima su resori bezbjednosti, spoljnih poslova, odbrane, kao i neke od bh. pravosudnih institucija. Iz nevladinih organizacija poručuju - i ovoga puta ćemo od svega imati jedno veliko ništa, jer se niko ne obazire na preporuke.

"Mi zato ne možemo doživjeti da parlamentarna komisija kažnjava člana vlastite političke stranke. Tu se mora dati više prostora i više nadležnosti - ili reviziji ili napraviti direktnu vezu između revizije, tužilaštava i sudova. Dakle, revizorski izvještaji moraju po automatizmu animirati tužilaštva, da po službenoj dužnosti pokreću istrage protiv rukovodilaca, direktora, ministara ili bilo koga drugog", kaže Adis Arapović iz Centra civilnih incijativa.

U svakom slučaju, vjerovatno ni ovoga puta od preporuka revizora nikoga neće zaboljeti glava. Dato ih je čak 544, a ni sve one koje su napisane prethodnih godina nisu ispoštovane, pa se propusti ponavljaju iz godine u godinu.