Tužilaštvo Bosne i Hercegovine dobilo je mišljenje sa rezervom od bh. revizora za svoj rad u 2016. godini. Isto mišljenje dobili su i Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS), SIPA, Granična policija, Uprava za indirektno oporezivanje, Ministarstva sigurnosti, odbrane i vanjskih poslova, Direkcija za koordinaciju policijskih tijela i Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA).
Od 74 institucije, revizori su dali mišljenje s rezervom i skretanjem pažnje za njih deset. Revizori su dali 40 pozitivnih mišljenja sa skretanjem pažnje na propuste, 23 mišljenja su čisto pozitivna i za jednu instituciju nisu dali mišljenje.
Tužilaštvo BiH loše mišljenje je dobilo zbog neevidentiranja dijela troškova usluga ekshumacija u tekućoj godini, sudskih sporova iz radnih odnosa i nedostataka u javnim nabavkama.
Revizori navode i da Tužilaštvu godinama nedostaje novca za ekshumacije što stvara problem u knjigovodstvu Tužilaštva. U ovoj instituciji revizorima su kazali kako su troškovi ekshumacija povećani zbog „povećanog obima rada na predmetima ratnih zločina".
U isto vrijeme, revizori su kritikovali Tužilaštvo BiH zbog potpisivanja ugovora za iskop i izvlačenje materijala iz jame „Radača" u Mostaru od 432.000 maraka bez provođenja postupka javne nabavke u 2015. godini. Tužilaštvo kasni u plaćanju faktura firmi „Rudar" iz Tuzle ali sve fakture plaća u punom iznosu po fakturi izvođača. U većini drugih slučajeva odnosno firmi, otkrili su revizori, Tužilaštvo plaća iznos manji od onoga na fakturi odnosno onoliko koliko procijeni Tužilaštvo a ne izvođač radova.
Tužilaštvo je kritikovano i zbog nerješavanja problema isplate naknada za prevoz, ishranu i odvojeni život uposlenih u ovoj istražnoj instituciji. Početkom maja 2017. godine vrijednost presuda u korist uposlenih protiv Tužilaštva popela se na 1,7 miliona maraka.
Pravosnažne presude u korist uposlenih u Sudu BiH dostigle su iznos od 200.000 maraka. To je tek dio sporova koji se vode po tužbama uposlenih, navode revizori.
Sud BiH dobio je pozitivno mišljenje, ali je skrenuta pažnja na, između ostalog, nedostatke u javnim nabavkama.
Izdvojen je slučaj nabavke video nadzora. U uslovima za izbor najbolje firme navedeni su penali u slučaju kašnjenja sa isporukom kamera. U ugovoru koji je Sud potpisao sa izabranom firmom nije bilo takve odredbe pa nisu naplaćeni penali kada su kamere kasnile.
Sud u prošloj godini nije mogao isplatiti sve troškove advokatima po službenoj dužnosti jer neki od njih svoje usluge naplaćuju u ukupnom iznosu tek nakon završetka višegodišnjih i skupih procesa pa je Sudu nedostajalo sredstava i dugove je morao prenijeti u 2017. godinu. Osim ovoga, revizori su Sud kritikovali i zbog lošeg sistema kontrole uplate i naplate prihoda po osnovu sudskih taksi, kazni, troškova krivičnog postupka i protivpravne imovinske koristi.
VSTS-u je skrenuta pažnja zbog nevraćene pozajmice Savjetu ministara od pola miliona maraka. Savjet ministara je VSTS-u dao ovu pozajmicu.
VSTS je propuste imao i prilikom provođenja javnih nabavki. Revizori su otkrili nedostatke u pravljenju tenderske dokumentacije, dokumenta kojim se opisuje tražena roba, usluge ili radovi.
Revizori su otkrili da VSTS u posljednje dvije godine često bira iste kompanije za usluge štampanja, održavanje klima i hotelskog smještaja.
Pristup kojim VSTS provodi nabavke usluga štampanja, na šta se godišnje izdvoji oko 100.000 maraka, "narušava smisao provođenja procedura javnih nabava", smatraju revizori.
Revizori su kritikovali i način na koji je Vijeće nabavilo dva službena auta. Auta su nabavljena u odvojenim postupcima. Revizori smatraju da se bolja cijena auta mogla dobiti nabavkom oba auta istovremeno.
Mišljenje s rezervom VSTS je dobio i zbog nevraćanja pozajmnice od 489.000 maraka. Toliko je Savjet ministara 2007. godine kratkoročno posudio VSTS-u za informatizaciju pravosuđa i uvođenja automatskog sistema upravljanja sudskim predmetima. Evropska komisija trebala je uplatiti donaciju za ovaj projekat od 250.000 eura ali se to nikada nije desilo pa je VSTS i danas dužan Savjetu ministara ovaj novac.
Revizori su skrenuli pažnju Pravobranilaštvu BiH na slabosti u sistemu kontrole naplate naknade troškova sudskih postupaka na osnovu pravosnažnih presuda. Pravobranilaštvo je tokom 2016. godine imalo prihode od 331.000 maraka ali je to tek 66 posto od planiranog. U Pravobranilaštvu su tek početkom 2017. godine donijeli upute o evidenciji dugovanja po dužnicima na osnovu sudskih presuda. Revizori su napomenuli da Pravobranilaštvo svoje evidencije vodi u programu excel i da je imalo problem da poveže uplatu sa predmetom i dužnikom.
Pažnja je skrenuta i na plaćanje troškova parničnog postupka u ratama što u nekim slučajevima, pišu revizori, traje i više godine bez jasnih procedura kome i kako se može odobriti plaćanje u ratama.
SIPA, Granična policija i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela mišljenje s rezervom su dobile zbog isplata dodatka na platu policijskih službenika tokom 2016. godine iako nikada nije usvojen podzakonski akt koji se odnosi na isplate dodataka, što je bila obaveza bh. ministarstava i Savjeta ministara nakon usvajanja Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH.
Granična policija kritikovana je i zbog načina izbora servisa za održavanje slubežnih auta. Ova institucija insistirala je na izboru jedne kompanije za održavanje više od 300 auta na 20 različitih lokacija u BiH. Posao od 2,2 miliona za trogodišnje održavanje dodijeljen je Unitradeu koji je posao prenio na 12 drugih firmi od ukupno 20 lokacija. Tako će 190 od 323 auta održavati lokalni servisi, od kojih nije tražena nikakva potvrda o kvalitetu servisa.
Institucije koje su za svoje poslovanje dobile mišljenje s rezervom uz skretanje pažnje u ukupnom izvršenju budžeta institucija BiH učestvuju sa 68 posto, navode revizori u saopštenju i dodaju da je ukupni budžet ovih institucija bio gotovo 900 miliona maraka.
(BIRN)
