Tvrđava Zvečaj već vijekovima nadgleda kanjon Vrbasa. Turisti željni da pogledaju ostatke kule iz 15. vijeka, skrenu sa puta u Rekavicama vođeni putokazom.

Ubrzo nakon skretanja, čeka ih iznenađenje - umjesto uređene staze ka zidinama starog Zvečaja, nailaze na šumski putić zarastao u šiblje. A prije toga jedna stara domaćinska kuća.

Ako želite da dođete do utvrđenog srednjevijekovnog grada Zvečaj nadomak Banjaluke, morate da prođete kroz dvorište čika Sime Grbića.

Simeun Grbić ekipu ATV-a dočekuje ispred kuće. Žena nije tu. Kaže, u gradu je, kod doktora. Simeun nas dočekuje sa rakijicom - kojom počasti mnoge putnike namjernike koji mu praktično prelaze preko kućnog praga. Jer, kogod želi da se popne do Zvečaja, mora da udari na Grbiće, bili oni raspoloženi za goste ili ne. Šta da se radi, kaže starac, dok se prisjeća stranca koji im je prošle godine banuo motorom.

"Tako da se on mučio i nekako zavali motor na ovu ogradu. Jedan momak bio sa mnom tu, sjedio, i mi odemo da mu pomognemo. Žena izleti, da mu čašu rakije, da se malo okrijepi, prepao se. On popi, zahvaljuje se, ali mi ga ne razumijemo, sjedne na motor i ode", ispričao je Simeun Grbić.

Dok smo mi bili u posjeti Simeunu, nijedan turista nije krenuo put Zvečaja. Staza ka vrhu posljednji put je očišćena kada je bilo prvenstvo u raftingu na Vrbasu, kaže čika Simo.

Tvrdi da je tada bilo govora i o nekom putu, ali je sve ostalo na priči. Pokušali smo i mi da se popnemo do tvrđave, ali nismo zalazili preduboko u teško prohodni gustiš. Naišli smo samo na klupu od balvana, oboreni i oronuli putokaz i kantu za smeće, ispražnjenu ko zna kad.