Njemačka zastupnica u Evropskom parlamentu Teri Reintke, koja se između ostalog bavi pravima LGBT osoba (lezbejke, gej, biseksualne i transrodne/transseksualne osobe), u intervjuu za Agenciju FENA izrazila je nadu da će se, kao u Hrvatskoj i Srbiji pravo na organizovanje Parade ponosa ubrzo omogućiti i u BiH.

"To što sam za vrijeme ovogodišnjeg boravka u BiH vidjela da je civilno društvo uradilo značajan posao, kao i spremnost mnogih ljudi iz državnog parlamenta na dijalog o ovom pitanju, daje mi optimizam da će biti promjena. Mislim da se ovo pitanje treba razmatrati uz ekonomske i socijalne reforme i zajedno s drugim bitnim pitanjima", kaže Reintke.

Govoreći o koracima koje je potrebno preduzeti, posebno ističe pitanje sigurnosti vezano za organizovanje parade.

"Vjerujem da mora postojati paralelna strategija. S jedne strane tražiti osnovna prava, pravo na okupljanje, što je ključno za demokratiju, a s druge osigurati obuku policijskih službenika, uposlenika socijalnog i zdravstenog sektora, uspostaviti kontakt s raznim grupama društva da bismo im pomogli da razumiju ova pitanja", kazala je Reintke.

U državama u kojima je prihvatanje LGBT osoba i poštovanje njihovih prava na niskom nivou parade ponosa imaju više politički i aktivistički karakter, dok u zemljama gdje su LGBT osobe prihvaćene parade imaju festivalski i karnevalski karakter.

Reintke naglašava da LGBT osobe u BiH i u drugim zemljama ne trebaju nikakva specijalna prava već sigurnost i zaštitu njihovih osnovnih ljudskih prava.

U tom smislu, ukazala je na važnost implementacije zakona koji se tiču slobode okupljanja, civilnih prava, antidiskriminacijskih planova koji su u skladu s pravnom stečevinom Evropske unije. Dodaje i da treba napraviti strategiju koja će pokazati da su se provele istrage o napadima, odnosno da se počinitelji tih napada procesuiraju.

"Mislim da je ovo bitan korak koji mora biti vidljiv EU kada govorimo o procesu pristupanja jer se obično u izvještaju o napretku navodi da su radnje iz zakonske perspektive preduzete ali da nije bilo implementacije. Međutim, ako se sve to ne koristi kako bi se zaštitile LGBT osobe i druge manjine u društvu to nije uspješan način usvajanja ovih mehanizama. Zato smatram da je trenutno ključno, naročito uz inicijativu Evropske unije, da postoji jasna volja da se implementiraju ovi zakoni", objašnjava ona.

Govoreći o procesu evropskih integracija i njegovom uticaju na poboljšanje statusa LGBT osoba u BiH rekla je da se to može ostvariti jakom saradnjom civilnog društva i članova parlamenta i drugih političkih aktera u EU, jer "pitanje kako osigurati prava i dostojanstvo svih građana BiH se samo može postići ovom saradnjom i saradnjom s organizacijama civilnog društva".

Iz razgovora koje je imala početkom decembra s predstavnicima civilnih organizacija u Banjaluci i Sarajevu, Reintke je shvatila da postoji veoma široka motivacija i inicijativa mladih iz različitih gradova BiH da se bave pravima LGBT osoba.

"Mislim da postoji veoma koristan alat kada se usvoje zakoni antidiskriminacije, koji se nikad ne odnose samo na jednu grupu, već se odnose na žene, LGBT osobe, ali naprimjer u BiH se odnose i na nacionalne manjine, osobe s invaliditetom i druge grupe koje su diskriminisane u društvu ili koje su se susrele s problemom isključenosti", kazala je Reintke.

Po njenim riječima, važno je da ne postoji odvojena borba LGBT osoba da se poštuju njihova ljudska prava, već da se one pridružuju i drugim grupama i rade zajedno da bi se izborili za svoja prava. Smatra da je ovo način kako osigurati poštovanje prava i drugih manjina u zemljama kao što je BiH.

"Moramo prestati s politikom gdje EU s jedne strane govori da trebamo određene stvari uraditi, te zakone u parlamentu usvojiti i da je tako priča završava. Mislim da trebamo dinamičniji pristup. Potrebno je više interakcije, uključujući i onu između civilnog društva i političara iz EU da bi se pokazalo zašto je ovo važno za bh. građane", istakla je.

U tom kontekstu ističe da bi željela započeti ovaj dijalog, pričati sa članovima parlamenta i civilnog društva u BiH i diskutovati o pitanjima, uspjesima, izazovima i raznim pitanjima LGBT i drugih grupa da bi bili još konstruktivniji.

Za istinsku promjenu unutar bh. društva, kaže, ključan je pristup koji vodi ka otvorenijem dijalogu.

Tu postoje tri ključna aspekta. Prvi je, kaže Reintke, pitanje slobode okupljanja, što je integralni dio demokratskog društva gdje se ljudi mogu slobodno izražavati, iskazivati svoje želje, potrebe, zahtjeve. Drugo je pitanje jednakih ljudskih prava, odnosno prava na brak, na usvajanje i pravo da budu dio normalnog društva. Treće je, navodi, pitanje antidiskriminacije, borbe protiv homofobije, osiguranje implementacije ovih zakona da bi se dala prilika ljudima da žive normalan život i ostvaruju civilna prava.

Parade ponosa i dalje nose važnu poruku kojom skreću pažnju javnosti na politička pitanja kao što su istospolni brakovi, diskriminacija i homofobija, uključivanje LGBT osoba, jačanje identiteta i stvaranja prihvaćajuće sredine, posebno za mlade LGBT osobe.

Mišljenja je da pristup organizacije Parade ponosa, kakav je bio ove godine u Beogradu, u kojem se uspostavio kontakt s tužiocima i policijom, može olakšati i proces organizovanja parade u BiH.

"To je veoma dobra strategija i nadam se da će biti uspješna u što skorije vrijeme i u BiH", kaže Reintke.

Prošle godine ona je protestovala protiv referenduma u Hrvatskoj kada je odlučeno da je brak zajednica između muškarca i žene. Zagovarala je stav da je porodica mnogo širi koncept.

"Međutim, kada je referendum dobio većinu to je bilo razočarenje za mene jer smo išli unazad. A prije nekoliko mjeseci Hrvatska je usvojila Zakon o životnom partnerstvu koji istospolnim parovima omogućava sva prava koja uživaju heteroseksualni vjenčani parovi, osim prava na posvajanje djece. Tako nekad idemo korak unazad, a možda dva unaprijed", kaže ona.

Nadu da se u BiH može organizovati Parada ponosa vidi u činjenici da danas većina ljudi u Njemačkoj podržava istopolni brak.

"Dolazim iz konzervativne zemlje - Njemačke, koja ima veoma konzervativno društvo i gdje danas postoji borba s implementacijom prava LGTB osoba. Istopolni parovi nemaju pravo na brak i usvajanje djece, ne postoji kompletna strategija antidiskriminacije. Ali tokom proteklih godina dogodio se preokret u javnom diskursu o ovom pitanju tako da sada većina ljudi u Njemačkoj podržava istopolni brak. Evropska unija je mnogo pomogla da se uvede polje antidiskriminacije koje ranije nije postojalo u Njemačkoj", istakla je zastupnica u Evropskom parlamentu Teri Reintke.

Osim o pravima LGBT osoba, njemačka zastupnica Teri Reintke u Evropskom parlamentu bavi se pitanjima unapređenja u oblasti socijalne, regionalne i imigracione politike, rodne jednakopravnosti, te položaja mladih ljudi.