Potpredsjednik Republike Srpske, Ramiz Salkić optužio je Ministarstvo prosvjete i kulture RS za segregaciju i diskriminaciju bosanskog jezika i bošnjačke djece. I to prije konferencije o "Milenijumu bosanskog jezika", održane u Vijeću naroda RS, na čijem plakatu je, kao organizator potpisan kao Salki.

Optužbe su uslijedile uprkos odluci Ustavnog suda BiH po kojoj je odrednica – jezik bošnjačkog naroda, u skladu sa Ustavom. Salkić je najavio i tužbe protiv razrednih starješina i direktora škola u Srpskoj.

"Ministarstvo ne poštuje Ustav i zakon ne samo prema bošnjacima, ono ga ne poštuje ni prema Srbima, jer zapravo Srbi nemaju pravo na srpski jezik u obrazovnom procesu spram ustava i spram zakona.

Ministarstvo nameće termin srpskog jezika bez da su i oni pitani za to. Jer oni koji su pitani u ime srpskog naroda pristali su da u Ustavu piše jezik srpskog naroda i u zakonu jezik srpskog naroda", rekao je potpredsjednik Srpske Ramiz Salkić.

Iz Ministarstva prosvjete - samo pisani odgovor i to ne na pitanje šta im je sad činiti. Umjesto toga, oštro osuđuju Salkićeve izjave i objašnjavaju da se u RS u 21 školi izučava nacionalna grupa predmeta po nekom od nastavnih planova i programa iz Federacije BiH.

Predsjednik Srpske, Milorad Dodik kaže da je ne bi bilo spora da je dokazano milenijumsko postojanje bosanskog jezika.

"Ako neko hoće da se nešto zove bosanski onda moraju da budu uključeni svi u BiH. Mi ne pretendujemo da imamo nijedno obilježje bosansko u bilo čemu što je u RS. Ali isto tako ne možemo da prihvati da nam neko nametne bilo šta, pa ni jezik", rekao je predsjednik RS Milorad Dodik.

Pitanje jezika nije zakonski regulisano, što Bošnjaci koriste za organizovan pritisak koji je često zasnovan na pamfletima, poput današnjeg skupa u Banja Luci, poručuje pravnik Krstan Simić. Napominje i da su krajem aprila u Mostaru Bošnjaci usvojili tzv. Neretvljansku deklaraciju o bosanskom jeziku u Hercegovini.

"Moramo vrlo hitno pristupiti realizaciji izmjeni Ustava, gdje ćemo ustavom definisati jezike, mada to nije praksa, 21 država u Evropi u svojim ustavima nije regulisala to pitanje, ali ima drugih država koje regulišu. I donijeti zakone, a ti zakoni moraju biti zasnovani na nauci, gdje će lingvisti reći svoj sud, koji su jezici, kako se govore itd", rekao je pravnik Krstan Simić.

Do izmjene Ustava i donošenja zakona o jeziku, đačke knjižice sa upisanim jezikom bošnjačkog naroda ostaju u školama. Tako su danas odlučili roditelji 220 bošnjačkih učenika u OŠ "Meša Selimović" u Janji kod Bijeljine.