Radovan Karadžić želi Skajp u pritvoru

  • 13.06.2017. 15:39

Bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Radovan Karadžić zatražio je od suda u Haagu da mu dozvoli korištenje Skajp-a iz pritvora kako bi komunicirao s porodicom.

Teodor Meron, predsjednik Mehanizma za međunarodne tribunale, dao je rok od dva mjeseca Kancelariji registrara da mu dostave sve informacije o kreiranju bezbjedonosnog sistema online videokomuniciranja između osoba u pritvoru i napolju, kako bi odgovorili na Karadžićevu molbu.

Karadžić je prvi put zahtjev da putem Skajp-a razgovara s porodicom uputio u proljeće ove godine, a kancelarija registrara ga je odbila uz obrazloženje da ta komunikacija nije dovoljno bezbjedna.

Bivši predsjednik Republike Srpske se zatim žalio na ovu odluku, a Kancelarija registrara je naveo da trenutno razmatra različite opcije za osiguranje videokomunikacijskog sistema, te da su organizovani sastanci s Vladom Norveške koja ima program za videoprenose suđenja, te Međunarodni komitet Crvenog krsta, koji ima sistem komuniciranja za pritvorenike.

Meron u svojoj odluci navodi da je dao rok od dva mjeseca Kancelariji registrara da obavi sve ove provjere i da mu dostavi sve informacije kako bi se mogla donijeti odluka o Karadžićevom zahtjevu.

Predsjednik Mehanizma za međunarodne tribunale u odluci navodi i da "u principu smatra da Skajp treba biti dostupan zatvorenicima u Haagu.

Rok koji je Meron dao Kancelariji registrara je 12. august.Haški tribunal je krajem marta prošle godine Karadžića nepravosnažno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Istom presudom je oslobođen krivice za genocid počinjen 1992. godine u nekoliko opština u BiH.
Krajem prošle godine Karadžić je uložio žalbu Mehanizmu za međunarodne tribunale – koji je osnovan kako bi okončao rad Haškog suda – zatraživši da bude oslobođen.

Haško tužilaštvo se takođe žalilo zahtijevajući da Karadžić bude proglašen krivim za genocid počinjen 1992. godine.

Konačna presuda se očekuje naredne godine.

(BIRN)