Širom svijeta, povodom Međunarodnog praznika rada - 1. maja organizovani su protestni skupovi i marševi, a u Francuskoj i Grčkoj došlo je do sukoba s policijom.

Stotine demonstranata protestvovalo je u Parizu. Prvomajske proteste su iskoristili da bi se suprotstavili ekonomskoj politici koju vodi predsjednik te zemlje Emanuel Makron. Pojedini učesnici polupali su prozore na restoranu brze hrane Mekdonalds na lijevoj obali Sene, a pojedinci su nosili maske i bacali petarde, prenosi AP.

Tokom protestnog marša, radnici i studenti su nosili anti-kapitalističke zastave (sa srpom i čekićem i petokrakom) i transparente na kojima je, između ostalog, pisalo "Svrgnimo Vladu", "Makron nam je dao mržnju" i slično.

Agencija Rojters prenosi da je policija morala vodenim topovima i suzavcem da rastjeruje učesnike protesta koji su razbijali izloge prodavnica i bacali plinske bombe.

Policija je ranije upozorila na moguće sukobe sa anarhističkom grupom poznatom kao "Crni blokovi", koja je putem društvenih medija pozivala na "revolucionarni dan". Kako su saopštile vlasti, oko 1.200 učesnika protesta sa kapuljačama i maskama i odjeveni u crno pojavili su se na protestu radničkih sindikata. Među izlozima koji su razbijeni jeste i izlog "Renoa" i "Mekdonaldsa".

Ministar unutrašnjih poslova Žerard Kolomb osudio je nasilje i kazao da policija radi sve kako bi uhapsila prestupnike.

Na maršu u centru Moskve povodom praznika rada okupilo se oko 130.000 ljudi, a okupljanje na Crvenom trgu organizovali su predstavnici moskovskog Saveza sindikata. Policija je osiguravala bezbjednost, a demonstranti su uzvikuvali tradicionalne slogane, poput "Mir, rad, maj", "Za mir i stabilnost", "Zaposlite omladinu" i "Brinite o penzionerima".

Na hiljade Grka protestovalo je centrom Atine u tri odvojena skupa povodom praznika rada, a za to vrijeme muzeji su bili zatvoreni, trajekti su ostali u lukama, a javni saobraćaj odvijao se redukovano. U jednom trenutku došlo je do sukoba policije i samozvane anarhističke grupe koja se izdvojila iz protesta i počela kamenicama da gađa policiju.

U Španiji su u više od 70 gradova održani protesti povodom praznika rada na kojima je pozivano na jednakost polova, veće plate i penzije. Demonstracije održane u Madridu bile su najveće gdje je na hiljade okupljenih uzvikivalo "Vrijeme je za pobjedu".

U glavnom gradu Austrije oko 120.000 ljudi učestvovalo je u prvomajskoj paradi u centru grada, uz poruke čelnika Socijaldemokratske partije Austrije (SPO) da se otvoreno društvo mora braniti svom snagom. Inače ova parada bila je u znaku odlaska gradonačelnika Beča Mihaela Hojpla koji se više od dvije decenije svake godine, uz čelnike SPO, obraćao građanima na ovom skupu, a na protestnom maršu učestvovali su, prema ustaljenom običaju, odbori SPO svih bečkih opština, kao i Komunistička partija (KPO), koji su nosili poruke kritike na račun austrijske vlade, poput "Porez na vile, ne na studije", "Ne preuzimajte sadržaj aktuelne vlade".

U Bugarskoj Socijalistička partija organizovala je protestni marš povodom Međunarodnog dana rada i protiv korupcije i siromaštva. Hiljade građana protestvovalo je od Trga Aleksandar Nevski do zgrade Savjeta ministara, prenosi BTA.

Protest je počeo intoniranjem bugarske i himne EU a završio se sviranjem Internacionale. Govornici na protestu tražili su ostavku Vlade i prijevremene izbore, a učesnici su nosili transparente na kojima je pisalo "Više plate - normalan život", "Mir, ne rat", "Kvalitetno obrazovanje je pravo svakog Bugarina". Istovremeno, uzvikivali su "Ostavka" i "Mafija" ispred zgrade regulatorne komisije za energetiku i vodu i ispred Savjeta ministara.

Na desetine hiljada radnika marširalo je širom Njemačke tražeći svoja prava u svijetu globalizacije. Oko 4.000 sindikalnih pristalica marširalo je razločitim trasama u Berlinu, prije njihovog okupljanja ispred čuvene Brandenburške kapije, prenijela je agencija AP. "Sve je više bogatih i još bogatijih ljudi nego što smo ikad imali", rekao je demonstrant Ajmo Tegel.

"S druge strane rad i radni uslovi nastavili su da se za radnike pogoršavaju", dodao je Tegel.

U Nirnberegu okupilo se oko 6.500 demonstranata, lider sindikata DGB Rajner Hofman rekao je da su sindikati "uspjeli da civilizuju industrijski kapitalizam prije nekih 100 godina" i da će takođe moći da se suoče sa savremenim izazovima kao što je digitalizacija. DGB je rekao juče da oko 340.000 ljudi učestvuje u skoro 500 događaja povodom Praznika rada širom Njemačke.

U Danskoj praznik je obilježen je tradicionalnim obraćanjem sindikalnih zvaničnika i ljevičarskih poslanika zaposlenima na njihovim radnim mjestima. Na hiljade ljudi kasnije se okupilo u velikim parkovima širom zemlje, uprkos kiši, vjetrovima i niskim temperaturama, kako bi čuli govore u kojima se najčešće kritikuje vlada desnog centra.

U Švedskoj i Norveškoj govore su održali i desničari i ljevičari povodom 1. maja. Švedski socijaldemokratski premijer Stefan Lofven obišao je domove za stara lica istakavši da bi penzionisani ljudi trebalo više da dobiju.

Prvi maj je obilježen i u regionu, uglavnom simboličnim protestima sindikata, a sa više uranaka i roštiljanja u prirodi.

U Srbiji Međunarodni praznik rada obilježen je tradicionalnim urancma i okupljanjima u prirodi, a Savez samostalnih sindikata Srbije i Ujedinjeni granski sindikati "Nezavisnost" su, kao i do sada održali protest u centru grada, pod parolom "Da plate ustanu, a mladi ostanu".

Slika koja je zasjenila sve događaje u Srbiji je priprema prvomajkog uranka kada je Tanjug snimio mladiće koji su u ponedjeljak sjekirom sjekli stablo drveta u šumi u Koštnjaku da bi raspalili roštilj. Sječa šumskih stabala je zakonom zabranjena, a predviđene su novčane kazne za to djelo.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan izjavio je da će to ministarstvo predložiti da se podignu krivične prijave protiv mladića koji su u ponedjeljak sjekli stablo u šumi na Košutnjaku.

U Hrvatskoj praznik je obilježen simboličnim protestom Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata pod sloganom "Za reforme, za ljude", a protest je organizovan sa zahtjevom za "pravedne plate" i bolje uslove rada, dostojanstvenu starost, kvalitetno obrazovanje kao osnov razvoja i budućnosti, efikasan javni zdravstveni sistem dostupan svima, efkasno pravosuđe i javnu pravdu, te vraćanje povjerenja građana u institucije, kao i promjenu odnosa prema EU i unutar nje, odnosno Evropa za građane.

U Makedoniji je 1.maj obilježen protestom najveće sindikalne organizacije SSM, a kako su prenijeli makedonski mediji, novo rukovodstvo SSM pokušava da ujedini najveću sindikalnu organizaciju u zemlji. Osim tog sindikata, u Makedoniji su protestvovale i neke nevladine organizacije i udruženja zahtijevajući promjenu Zakona o izvršenju, jer smatraju da su stara rješenja i promjene koje je predložila vlada u suprotnosti sa interesima socijalno ugroženih.

Bosna i Hercegovina i Crna Gora su jedine dvije zemlje nekadašnje Jugoslavije u kojima nije bilo ni simboličnih protesta, već samo slavlja.

U Turskoj, vlasti su ograničile protestne aktivnosti što je rezultiralo hapšenjima. U Istanbulu je uhapšeno više od desetak demonstranata koji su krenuli u marš ka glavnom gradskom trgu Taksim, prkoseći zabrani. Turska je, iz bezbjednosnih razloga, zabranila pristup ovom trgu u svrhe obilježavanja 1. maja, pa su putevi koji vode ka trgu bili zatvoreni.

U centru Seula okupilo se hiljade članova radničkih sindikata tražeći povećanje minimalne zarade i dodjeljivanje statusa regularno zapsolenih svim neregularno angažovanim radnicima, kao i ravnopravan tretman, a policija je procijenila da se tamo okupilo oko 10.000 ljudi.

U cijelom svijetu obilježen je 1. maj, Međunarodni praznik rada u znak sjećanja na 1. maj 1886. godine, kada je u Čikagu, SAD, više desetina hiljada radnika izašlo na ulice zahtijevajući povoljnije uslove rada i dosljednu primjenu osmočasovnog radnog vremena.

(B92)