Urednici, pisci, lektori, korektori, knjižari i poklonici lijepe knjige ispunili su auditorijum Narodne biblioteke Srbije u kome je svečano obilježena 70. godišnjica permanentnog rada beogradske izdavačke kuće "Prosveta".

Svečanu besjedu u čast ovog jubileja održao je profesor Filološkog fakulteta književnik i cijenjeni urednik Mihajlo Pantić koji je naglasio da "na sreću i radost srpske kulture obeležavamo jednu lepu okruglu godišnjicu, kakvih u našem opštem životu nema previše - naprotiv - pa su nam utoliko značajnije i vrednije i možemo reći da imamo čega da se sa ponosom sećamo uz veru i nadu da su najteža vremena ostali iza nas i da će priča o Prosveti, jednom od svega nekoliko preživelih najstarijih i najznačajnijih srpskih izdavača u danima koji dolaze, poprimiti vredrije tonove".

Prema riječima Pantića "u godinama koje su minule, ostalo je malo toga istinski lijepog, vrijednog, trajnog pamćenja". Nastavljajući on je kazao da kad je nečega malo onda njegova vrijednost postojano raste i misleći na "Prosvetu" dodao, da ne misli na materijalne vrijednosti već na učinke kreativnog duha.

"Kulture, kao što znate", kazao je Pantić, "nema bez tradicije i bez kontinuiteta ali i bez trajnog živog sećanja iz kog se promalja svaka nova pozitivna misao, a to nam izgleda hronično nedostaje kao i njihove lepote, dobrote, nikada nema onoliko koliko bi smo želeli".

On se potrudio da podsjeti na samo neke od velikog broja uspjeha "Prosvete" za proteklih 70 godina, konstatujući da bi samo navođenje njenih autora moglo da obuhvati podebelu knjigu koja bi bila važan sloj ovdašnjeg kulturnog pamćenja na kome nesumnjivo počiva svijet.

"Istorija Prosvete je u mnogim važnim detaljima istorija moderne srpske građanske kulture i na njeno oblikovanje intelektualne i umetničke klime u vremenu između dva velika rata", podvukao je Pantić.

Prema njegovim riječima, na temeljima redakcije nekadašnjeg izdavača Gece Kona 14. novembra 1944. pokrenuta je "Prosveta" a ubrzo zatim je Ivo Andrić, baš tu donio rukopis romana "Na Drini ćuprija" najslavnije srpske knjige 20. vijeka.

Profesor je izrazio nadu da će "Prosveta" kao što njeno ime kaže, "prosvetliti i nadvladati tamu neizvesnih nastupajućih godina, i zato u ime te svetlosti tog duha, koji se nije dao zgasnuti čestitam Prosveti na izdržljivosti, upornosti i hrabrosti, želeći joj svakako bolju budućnost".

Aktuelni generalni direktor "Prosvete" Dragan Milenković, zahvalio se v.d. direktorki NBS Svetlani Jančić, na gostoprimstvu i poželeo dobrodošlicu svim prisutnim koji su u prošlosti neposredno učestovali u radu najuglednije jugoslovenske izdavačke kuće.

"Prosveta je velika inspiracija, iako bačena na koljena i osiromašena, uspjela je da zadrži velik dio svog snažnog duha, koji postoji i zrači iz zidova i atmosfere koja vlada u njoj", istakao je Milenković i bez lažne skromnosti naveo čitav niz pozitivnjih rezultata postignutih u toku ove godine a posebno je pohvalio privreženost ljudi koji u njoj rade, i njihovoj tihoj snazi koja održava "Prosvetu" u životu.

On je kazao da je 22 zaposlenih prodajom svojih izdanja i knjiga drugih izdavača, ostvarilo dovoljno sredstva da ispune svoje obaveze i zato je ovo jedno od rijetkih prduzeća, koje je iako donedavno u restruktuiranju uspjelo da namiri obaveze prema državi od koje nije primili ni dotacija ni pomoći.

Milenković je kazao da je za 10 mjeseci objavljeno više od 40 naslova, koji su bili zapaženi po aktuelnosti, kvalietu tekstova i tiražima koji su mogli da budu prodati. Konstatujući da je "Prosveta" ponovo pred privatizacijom, njen direktor je istakao da su mali akcionari i zaposleni spremni da je otkupe i da je vrate u život, kao potpuno zdrav privredni subjekat i da ostane živi dio kulturne tradicije Srbije.

Upravnik knjižare "Geca Kon" Velimir Starčević je u svom obraćanju gostima rezimirao istoriju ove izdavačke kuće od 1901. kada ju je otvorio Geca Kon iz Vojvodine koji je do svog tragičnog kraja 1941. objavio nekoliko hiljada naslova.