Internetski portal "Big Think" objavio je kartu koja pokazuje kako će izgledati svijet ako prosječna godišnja temperatura bude viša za četiri Celzijeva stepena.
"Polinezije više nema, potonula je ispod mora. Pakistan i južna Indija su napušteni, a Evropa se polako pretvara u pustinju. Takva nas situacija očekuje kada svijet u prosjeku godišnje bude topliji za samo četiri stepena", piše novinar Frenk Jakobs.
Zapadni Antartik više nije leden i nenaseljiv. U novim zelenim područjima osnivaće se novi gradovi. Sjeverna Kanada, Skandinavija i Sibir hraniće stotine miliona klimatskih migranata koji će biti prisiljeni ovdje se naseliti, navode naučnici.
Ovu kartu prvi je objavio "New Scientist", a zatim ju je preuzeo "Parag Kana" za svoju knjigu "Connectography", u kojoj je postavio pitanje: "Čitava populacija arktičke regije danas iznosi manje od četiri miliona. Može li u sljedećih 20 godina taj broj porasti na 400 miliona?"
Novinar Jakobs je zaključio da je "sad pravo vrijeme za kupovinu nekretnina na Grenlandu, prije nego i on pozeleni".
Područja na karti označena smeđom bojom predstavljaju teritorij koji će biti "nenaseljiv zbog poplava, suša i ekstremnih vremenskih uslova". Među njima su istočna obala SAD-a, Meksiko, Centralna Amerika te središte Južne Amerike.
U Africi će tako završiti Madagaskar i Mozambik, a u Aziji Indija i Pakistan. Indokina i Indonezija takođe će biti potpuno napuštene.
Narandžastom bojom su označena područja "nenaseljive pustinje", među kojima se nalazi i Bosna i Hercegovina i cijeli Balkan, te Austrija, Mađarska, Njemačka, Španija, Portugalija. Rijeke su presušile i više nema snijega na Alpima, predviđa se na karti. Ovako će završiti većina SAD-a, Južne Amerike, gotovo cijela Afrika te južni dijelovi Evrope i Azije.
Područja označena crvenom bojom će biti potopljena zbog rasta nivoa mora. Pretpostavlja se da će zatopljenje od četiri stepena uzrokovati povišenje morskog nivoa od dva metra. Iako se ovaj broj ne čini velikim, radi se o gusto naseljenim područjima. Na primjeru SAD-a to je čak 40 posto čitave populacije.
Svijetlozelenom bojom označena su područja na kojima će biti moguć uzgoj hrane i osnivanje gradova. Među njima je zapadi Antartik, sad neprepoznatljiv i gusto naseljen. Novi Zeland takođe će postati jedno od najgušće naseljenih područja.
U Sibiru i Kanadi će padavine i više temperature stvoriti idealne uslove za uzgoj hrane za većinu svijeta. Velika Britanija, Skandinavija, Grenland i sjeverna Rusija će pružiti utočište većini svjetske populacije.
Tamnozelenom bojom označena je teritorija na kojem je moguće ponovno pošumljavanje. Ovdje su uključeni afrički Sahel i zapadna Australija.
Napuštena područja neće ostati beskorisna. Ona označena zelenim tačkama koristit će se za solarnu energiju, a crvenim tačkama za geotermalnu energiju. Ogromne vjetroelektrane na obalama Južne Amerike, Aljaske i Sjevernog mora proizvodiće ostatak energije potrebne planeti.
(Index.hr)
