Stručni savjet Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH juče nije uspio postići saglasnost o novopredloženom pravilniku o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH, i to u dijelu koji se odnosi na koeficijent, a od kojeg u suštini i zavisi krajnja cijena lijeka.

"Postigli smo saglasnost o svemu i ostao je još jedan član tog pravilnika koji se odnosi na koeficijent i o tome ćemo se zajedno sa ostalim dijelovima koji su mijenjani izjasniti za 15 dana", rekao je Lazar Prodanović, član Stručnog savjeta Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

U suštini, sadašnjim pravilnikom, čije usvajanje ne odgovara mnogim mešetarima, cijene lijekova bile bi nešto više u odnosu na pravilnik koji je izrađen krajem prošle godine i koji je usvojen na Stručnom savjetu Agencije za lijekove i medicinska sredstva, ali nikada zbog raznih opstrukcija nije došao na dnevni red Savjeta ministara BiH.

Naime, prvobitnim pravilnikom, koji je izrađen prošle godine, bilo je planirano da se uštedi najmanje 56 miliona evra, međutim to će na kraju biti za oko četiri miliona evra manje. Prvim pravilnikom, čije usvajanje su opsturisali proizvođači lijekova u BiH, veletrgovci, ali i pojedini ministri, predviđeno je da se cijena lijeka formira na način da se uzmu cijene tog lijeka u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, saberu, zatim podijele sa tri pa pomnože sa 0,95, a dobijeni rezultat bio bi maksimalna veleprodajna cijena lijeka u BiH.

Sadašnji pravilnik predviđa da se cijene u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji saberu i samo podijele sa tri bez množenja sa 0,95 što je nepovoljnije po građane BiH.

Primjera radi, cijena nekog lijeka u Srbiji je dvije KM, Hrvatskoj tri KM, a Sloveniji četiri KM. Prema prvobitnom pravilniku maksimalna cijena tog lijeka u veleprodaji bila bi 2,85 KM, a prema sadašnjem pravilniku ona bi iznosila tri KM.

Na usvajanju pravilnika o cijenama lijekova u BiH insistira i Svjetska banka, a čak je na određeni način i kredit oko 80 miliona dolara uslovila tim dokumentom. Prema nezvaničnim informacijama, krajnji rok za usvajanje pravilnika o cijenama lijekova, a kako ne bismo ostali bez ovih povoljnih sredstava, jeste polovina novembra ove godine i taj rok pred vlasti BiH je postavljen tokom razgovora na nedavno završenoj sjednici Skupštine Svjetske banke i MMF-a koja je održana u Vašingtonu.

Jedno od obrazloženja vlasti u BiH za neusvajanje ovog pravilnika bilo je da bi taj dokument uticao na zaposlenost i poslovanje domaće farmaceutske industrije, međutim Tatjana Proskurjakova, direktor Svjetske banke u BiH, tada je izjavila da to nije tačno jer, prema njihovim istraživanjima, domaća farmaceutska industrija na domaćem tržištu lijekova učestvuje sa samo 17 odsto.

Podsjećanja radi, usvajanje pravilnika o cijenama lijekova opstruiše se već nekoliko godina, zbog čega je BiH jedina zemlja u Evropi koja nema taj dokument. Tačnije, taj dokument usvojen je 2011. godine, ali se nikada nije primjenjivao, zbog čega nikada niko nije odgovarao, a što u suštini i odgovara farmaceutskom lobiju.