Parastos i vijenci za borce poginule u proboju Koridora, bijele ruže i golubovi za umrle banjalučke bebe. Upravo je njihova smrt bila povod da se krene u akciju za Koridor života. Drugog izlaza nije bilo, borili smo se skoro prsa u prsa, prisjetili su borci.

"Elan je bio nezamisliv, pogotovo o djeci koja su ostala u Banjaluci bez kisika, trebali smo to da uzmemo što prije", rekao je pripadnik 43. prijedorske brigade Radomir Šiniković.

Završne borbe trajale su šest dana, a probojem Koridora prekinuta je, četrdeset dva dana duga, blokada zapadnog dijela Srpske. Posebno su motivisani bili Modričani kojima je, nakon bitke, omogućen povratak u svoj grad.

"Bio sam u Skugriću sa jedinicom i prema Otežu smo djelovali i iz Kladara prema Modriči i među prvima smo ušli u naš grad tog dana tu smo dočekali komandanta Simića, pokojnog komandanta Simića", rekao je Bogdan Šarčević iz modričke čete.

Danas je rođendan Srpske, kažu borci. Bitkom za Koridor obezbijedili su njenu teritoriju. Saglasni su i zvaničnici jer su oslobođene četiri opštine i spojeni zapad i istok Srpske.

"To se može smatrati najvažnijom i najodlučnijom borbom u odbrambeno otadžbinskom ratu 1992. istina sa mnogo žrtava, ali vrijedilo je zato što smo danas svoji na svome", rekao je ministar rada i boračko invalidske zaštite RS Milenko Savanović.

"Stoga se vidi jasna ogromna zasluga vojske i policije u stvaranju RS i stoga slijedi potreba za stalnom brigom o porodicama poginulih RVI i demobilisanim i iz svega slijedi da bi BO morala imati poseban status", rekao je predsjednik BORS-a Milomir Savčić.

Borci su i godišnjicu proboja Koridora iskoristili da se požale na loš položaj, a nadležni da im odgovore da čine sve što mogu. I jedni i drugi sa Duge Njive poručuju da neće zaboraviti 413 poginulih i oko 1900 ranjenih u najznačajnijoj bici za nastanak Srpske.