Apelaciono vijeće holandskog suda potvrdilo da Holandija snosi djelimičnu odgovornost za smrt 300 muslimana koji su ubijeni u Srebrenici.

Oni su ubijeni nakon napada bosanskih Srba na bazu pod zaštitom UN.

U pitanju je potvrda presude iz 2014. po kojoj su pripadnici mirovnog bataljona UN iz Holandije mogli da znaju da će muslimanski muškarci i dječaci koj su tražili utočište u Potočarima biti ubijeni ako budu naterani da izađu iz dijela pod zaštitom UN.

U pitanju su događaji iz 13. jula 1995, a na presudu iz 2014, na koju se žalila država Holandija.

Holandija je proglašena odgovornom zbog toga što njen bataljon, pod mandatom UN, nije više od 300 bošnjaka evakuisao u svoju vojnu bazu u Potočarima, u okolini Srebrenice, te je Holandija proglašena krivom za njihovu smrt. Apelacioni sud čije sjedište je u Hagu je danas, kako je saopštio predsjedavajući sudija Gepke Dulek, presudio da su ti ljudi bili "lišeni šanse da prežive".

Žalbeno vijeće, međutim, u velikoj mjeri je podržalo ranije procjene o "smanjivanju obima štete", smatrajući da bi šanse da ti ljudi prežive, da su ostali pod zaštitom holandijskih vojnika, bile oko 30 odsto.

"Država je stoga odgovorna za 30 odsto gubitaka koje su pretrpjele porodice žrtava", naveo je sud. Presuda iz 2014. godine nije uključivala tu kvalifikaciju.

Holandsko Ministarstvo odbrane je saopštilo da će vlada pažljivo proučiti najnoviju presudu. "Polazna tačka je da su bosanski Srbi odgovorni", navodi se u saopštenju.

Presuda Apelaciono suda je najnovija u nizu pravnih slučajeva u Holandiji u vezi s njenom ulogom u masakru u Srebrenici i odgovornošću njenih vojnika. Sudska odluka je izazvala nezadovoljstvo organizacije Majke Srebrenice.

Predsjednica te organizacije Munira Subašić, koja je bila u sudnici, ocijenila je da presuda predstavlja "ogromnu nepravdu".

Majke Srebrenice su tužbu na 300 stranica podnijele u junu 2007. godine i traže da Holandija odgovara zato što nije spriječila genocid u toj zaštićenoj enklavi UN.

Srebrenica je tokom rata u BiH (1992-1995) bila proglašena zaštićenom zonom, a čuvala ju je jedinica holandske vojske u sastavu međunarodnih snaga UN rasporedjenih u BiH.

Lako naoružani, holandski vojnici, koji nisu imali podršku iz vazduha i koji su bili pod vatrom, bili su prinuđeni da napuste enklavu prepuštajući je snagama bosanskih Srba koji su odveli i ubili oko 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka.

Podsjetimo, prvostepeni sud u Hagu donio je u julu 2014. godine presudu kojom je Holandiju proglasio odgovornom zbog toga što njen bataljon, pod mandatom UN, nije evakuisao više od 300 bošnjačkih muškaraca izbjeglih u njihovu vojnu bazu u Potočarima, u okolini Srebrenice, te je ta zemlja proglašena krivom za njihovu smrt.

Zvaničnici holandije su naveli da "niko nije mogao predvidjeti da će se dogoditi genocid". "Niko nije mogao ni da pomisli da bi u Evropi 1995. godine mogao da se dogodi genocid", rekao je pravni zastupnik Holandije Bert-Jan Hutzagers.

Sud je tada odbio kao neosnovane navode majki i supruga ubijenih Bošnjaka po kojima je Holandija odgovorna za smrt oko 8.000 muškaraca i mladića, koje su u julu 1995. godine ubile trupe pod komandom generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića.

U Septembru 2016. objavljeno je da će oko stotinu bivših holandskih pripadnika mirovnih snaga UN možda tužiti holandsku vladu zato što ih je poslala da brane Srebrenicu 1995. godine.

(B92)