Bosnu i Hercegovinu bi, u narednih pet godina, moglo da napusti više od sto hiljada radnika. Te zabrinjavajuće procjene stručnjaka, poslodavci na sve načine pokušavaju da preduprijede.
Imaju, kažu, pregršt ideja kako da motivišu radnika, žele da ulažu u njegovo obrazovanje i osposobljavanje, spremni su i da povećaju plate.
Tvrde da, ipak, ne mogu sami. Zato je socijalni dijalog ključ, ako ne zaustavljanja, onda barem usporavanja “odliva mozgova”. Bez pomoći države i sindikata, ali i nekih poreskih olakšica, poručuju, teško da će krenuti nabolje.
"Mora se raditi zajedno sa državom na poboljšanju uslova rada i povećanju plata. Naravno, jedan od uslova za povećanja plata je smanjenje opterećenja na fiskalna i parafiskalna davanja, odnosno poreze i doprinose koji su dosta visoki na ovom našem području", rekao je Dejan Mijić, potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
Upravo dijalog u Bosni i Hercegovini, pa i u Srpskoj i nije na najvišem nivou, bar ne po mjeri Evropljana. Svi socijalni partneri bi morali mnogo više da se potrude, poručuje Lars Gunar Vigemark.
"Mislim da vaši politički lideri ne slušaju dovoljno glas poslovne zajednice, ali i da poslovna zajednica, ili pojedinci iz poslovne zajednice pokušavaju da traže 'posebne usluge', i mislim da ima previše monopola i sistema 'traženja usluga', što je u suštini karakteristično za tranzicione ekonomije kao što je vaša", kazao je Lars Gunar Vigemark, šef delegacije EU u BiH.
Dok poslodavci, Vlada i sindikalci pregovaraju, ili bar pokušavaju, autobusi iz BiH svakodnevno odvoze na desetine radnika, uglavnom mladih ljudi. Da, ipak, nije sve tako crno, poručuju mladi koji su odlučili da ostanu, i koji su, uprkos svim teškoćama, izgradili zavidan biznis. Mladima savjetuju – dobra ideja i čelična volja uvijek će se isplatiti.
"Mislim da čovjek treba biti samoinicijativan i puno učiti. Danas jednostavno, informacija je vrijedna i mnogo brže je vrijeme i ne treba biti klasično obrazovanje i dalje primarno", rekla je Maja Miljević, vlasnica prodavnice "Zdrava Logika".
Baš na obrazovni sistem i poslodavci, ali i uspješni mladi ljudi imaju pregršt primjedbi. Školstvu je, kažu, neophodna hitna reforma, i prilagođavanje kadra potrebama tržišta. Poslodavci godinama pokušavaju da se povežu sa Ministarstvom prosvjete. Ipak, sve se uglavnom završi na sastancima, a Srpska i BiH i dalje školuju višak pravnika, ekonomista ili učitelja, koji, poslije godina tavorenja na birou nerijetko završe u bijelom svijetu.
