Dogovora nema ni oko rokova za plaćanje obaveza. Opozicija kaže, kasno ste se sjetili - predloženo smanjenje rokova, tvrde, trebalo je da se ranije uvede. Vlada priznaje da je krajnje vrijeme. U proceduru ipak šalje tekst koji je u suprotnosni sa već postojećim Zakonom o obligacionim odnosima.

"Zakon o obligacionom odnosu tačno definiše šta je zatezna kamata. Ovdje imate kaznu koja je navedena kao penal kazna od tri posto ukoliko ne plaćate nešto. Vi sada imate jedan posto i 12 posto je zatezna kamata ako se ne izmiruju obaveze u zakonskom roku i to je sudska praksa i to je svima poznato", smatra Zdravko Krsmanović, poslanik u NS RS iz NDP.

"Dakle Vlada se opredjeljivala svjesna ove okolnosti da predloži zakonsko rješenje iz oblasti koje pitate i smatramo da i pored nesklada smatramo da ovaj zakon kao lex specialis može izdržati probu vremena – dakle, bili smo spremni i za rizik da postoji neusklađenost između ova dva zakona", rekao je ministar pravde u Vladi, Anton Kasipović.

Opozicija je uvjerena da finansijska disciplina nije moguća zbog sveopšte nelikvidnosti. Niko nema para, niko nikom ni ne vraća pare – tako da će kraći rokovi napraviti haos na tržištu kapitala. Nacrtom Zakona privrednici imaju rok od 60 dana da plate novčane obaveze, sa kašnjenjem plaćaju zateznu kamatu. Skupštinska većina brani Zakon – kaže da će na ovaj način poboljšati likvidnost i smanjiti dugove i zakašnjenja isplata.

"Ovaj nacrt Zakona je veoma sličan riješenjima u okruženju koja postoje iz ove oblasti", smatra Dušica Savić, poslanik iz SNSD-a.

"Ko je investitor iz vana koji će doći u zemlju u kojoj je u sedam godina, šest puta mijenjana politika direktnih poreza, šest puta, i to sa ogromnim oscilacijama", tvrdi Dragan Čavić NDP-ov poslanik.

Sve dok Nacrt zakona ne ode na javnu raspravu – sadašnjom verzijom teksta ruke trljaju u javnoj upravi. Vlada im je dala nešto više vremena tako da dugove moraju da vrate za 90 dana, bez kamata u slučaju kašnjenja.

Pogledajte prilog iz Centralnih ATV vijesti!