2008- biće za godinu dana, 2012. - počinjemo krajem godine. I tako se sa obećanjima došlo sve do 2017. Osnivači kažu: “Ovaj put smo ozbilni, dobrovoljni penzijski fond počinje sa radom za nekoliko mjeseci.”
"Mi očekujemo da ćemo u narednom mjesecu podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za rad. Nakon što dobijemo dozvolu agencije i upišemo se u sudu slijedi dozvola za osnivanje dobrovoljnog penzijskog fonda tako da očekujem da ćemo svu tu proceduru u narednih nekoliko mjeseci završiti", rekao je Darko Lakić, direktor Društva za upravljanje penzijskim rezervnim fondom RS.
Ideja je da korisnici, u skladu sa mogućnostima, tokom radnog vijeka preko fonda sami sebi uplaćuju novac. Tako bi, u slučaju da projekat zaživi, pod stare dane, uz redovnu penziju, imali i dodatna iznadprosječna primanja. Procjene kažu da ako radnik u dobrovoljni fond mjesečno uplaćuje 100 maraka, uz godišnji prinos od 4% za 40 će imati penziju od oko 690 maraka. Sve to, naravno, u zavisnosti od inflacije i globalnih finansijskih kretanja. Rade Rakulj kaže – to je dobra prilika samo za one koji tek počinju svoj radni vijek.
"To se i ne podrazumjeva za one koji imaju 50 godina nego za one koji su mlađi od 50 godina. Oni bi mogli očekivati nešto od tih ulaganja", kazao je Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera RS.
Oni koji ipak odluče da uplaćuju novac u dobrovoljni fond – kad odu u penziju biraće da li žele da podignu sve odmah ili da novac troše u ratama. Ekonomisti tvrde da takvi fondovi nemaju perspektivu u Bosni i Hercegovini.
"Situacija na tržištu kapitala je takva da ti fondovi očigledno ne mogu da vrše funkciju jer njihova prevashodna funkcija je da skupljaju domaće štednje i ulaganje u hartije od vrijednosti domaćih investitora. Ukoliko bi bilo koji fond, pa i penzioni prikupljao novac u RS a investirao u Njemačkoj mislim da društvena uloga takvog fonda i ne bi bila u skladu sa našim očekivanjima", kazao je ekonomski analitičar Goran Radivojac.
Ipak, čini se da vrijeme za osnivanje dobrovoljnog fonda nikad nije bilo povoljnije. Očigledno je da građani imaju novca jer statistika kaže da štednja u bankama konstantno raste. U Bosni i Hercegovini sredinom prošle godine bila je veća od 10 milijardi maraka. Ipak, zbog konstantnog smanjenja kamate štediše imaju dobar razlog da, uz banke, traže i druge alternative.
