Kazaljke na satu Evropljani će u večeras pomjeriti za jedan čas unazad, i to možda po posljednji put u svom životu.
Naime, oko 70 poslanika Evropskog parlamenta zatražilo je obustavljanje promjene vremena dva puta godišnje, zalažući se za isključivu upotrebu ljetnje satnice. Oni smatraju da je nasilno pomjeranje vremena - zapravo njegovo uzaludno trošenje.
Nešto slično 2011. godine već su uradili Rusi, koji su sat pomjerili unazad na proljeće, a zatim su ostali na ljetnjem vremenu, ali su to korigovali 2014. vrativši se na originalno, zimsko vrijeme, koje od tada ne mijenjaju.
Razlikovanje ljetnjeg i zimskog vremena već godinama se kritikuje kao „opasna i bezvrijedna“ navika, koja je odavno pravazišla svoj glavni cilj – uštedu električne i druge energije. Taj cilj nikada nije ispunjen, smatraju kritičari, te ističu da se u 21. vijeku, u toplim ljetnjim noćima, troši čak i više energije na klime i ventilatore.
Osim ekonomskih, kritičari na svojoj strani imaju i zdravstvene argumente.
"Naučna istraživanja pokazala su da 20 odsto populacije pati od zdravstvenih problema zbog mijenjanja sata - istakao je Pavel Svoboda, češki poslanik koji u Evropskom parlamentu predvodi neformalnu radnu grupu okupljenu oko te inicijative.
Po njihovim argumentima, u Evropi se u nedjelji promjene dešava čak 30 odsto više saobraćajnih nesreća. Neka djeca imaju slabiji učinak u školi, a zaposleni na radnom mjestu. U pojedinim EU zemljama, kao što su Njemačka, Belgija, Francuska, Finska, Švedska, Slovačka, Češka i Holandija, pokrenute su kampanje i peticije koje se zalažu isključivo za ljetnje vreme, te nikoga ne bi čudilo ako u novembru Evropski parlament izglasa tu rezoluciju.
Ono što je zanimljivo jeste da bi, u tom slučaju, tokom cijele godine vladala satnica koja „nije prirodna“, već konstruisana prije skoro jednog vijeka. Razlozi za to su prvenstveno ekonomski, s obzirom na to da ljudi češće ostaju napolju, posjećuju kafiće i više troše ako noć stiže kasnije.
Promjenu vremena su u Evriopi, poslije Rusije, ukinule i Bjelorusija i Turska, dok je Island jedina evropska zemlja koja nikada nije mijenjala vrijeme, baš kao ni mnoge države u Africi, Aziji i Južnoj Americi.
Građevinac promijenio istoriju
Ljetnje računanje vremena osmislio je prije 110 godina građevinac Vilijam Vilet, koji je primijetio da Britanci ljeti spavaju i kada sunce svane, a noću pale svijeće da bi završili poslove. U njegovom pamfeltu „Trošenje dnevne svjetlosti“ tvrdio je da će pomjeranje sata 80 minuta unazad naciji poboljšati zdravlje i sreću, ali i donijeti uštede od 2,5 miliona funti.
Viletova ideja je ismijana, a on je umro 1915, samo godinu dana prije nego što je Njemačka usvojila njegov prijedlog. Mjesec dana potom primjer su slijedile Britanija, Belgija, Danska, Francuska, Italija, Luksemburg, Holandija, Norveška, Portugal, Švedska i Turska. Vileta je u njegovim zapažanjima pretekao Bendžamin Frenklin koji je još 1784. u jednom pismu ismijavao činjenicu da ljudi spavaju tokom jutra, a onda pale svijeće da bi radili.
(Blic)
