Preduzećemo ozbiljne mjere, tako zvuče prva upozorenja poljoprivrednika da će tužiti one koji su im donirali i podijelili zaražene sadnice malina i tako im dugoročno upropastili zemljište.

Bogoljub Šikanjić iz Branešaca zaraženoj zemlji rijetko i prilazi. Nije sumnjao u organizaciju kao što je UNDP, pa je tako sadnice posadio čim ih je i dobio. Svojim troškom kupio je nove sadnice maline i posadio ih na drugo zemljište. Najgore je, tvrdi, što ga niko nije obišao i rekao mu šta smije, a šta ne smije na zemljištu iz kojeg je povadio zaražene sadnice.

"Uloženo je tu i truda i rada i piprema zemljišta, svašta nešto. Na kraju smo morali te sadnice čupati, vaditi, zemljište je ostalo takvo kakvo jeste. Da li je zaraženo ili nije. Mene bar nije niko obavještavao poslije da li je ono zaraženo. Nego, postoji sumnja da i jeste vjeovatno, dok su nam ponudili kasnije druge sadnice malina, ali da sadimo na nekoj drugoj parceli" kaže Šikanjić.

Štetu neko mora da plati, pa očekuje da se ujedine svi oštećeni i uz pomoć nadležnih institucija pokrenu tužbu protiv odgovornih.

Bogoljub kaže da ne zna da li smije išta da sije na istom zemljištu, a i da zna, vjerovatno ne bi.

Desetine hiljada maraka štete pojedinačno broje i drugi poljopivrednici iz Čelinca, kojima su zaražene sadnice malina koje je UNDP donirao nakon poplava 2015. godine potpuno upropastile zemljišta. Mnogi su otkrili prekasno da su sadnice malina koje su posadili zaražene. Niko iz UNDP-a nije ih nazvao i upozorio. Jedni od drugih su saznali da im je zemljište zaraženo.

Zlaćenko Gavrić na zaraženom zemljištu posadio je kukuruz jer, kako kaže, od nečeg mora da živi. Posadio je i nešto sadnica Miker, koje su navodno bile zdrave, ali ni one nisu urodile značajnijim plodom.

"Nije bilo deklaracije na njima. Navodno da je poslana zaražena sadnica i to je počupano. To su dobili svi. Prošle godine vrlo je bio slab rod, malo je rodila, nešto je bilo. Jedan ili dva reda su rodila, ostalo se sve posušilo", priča Gavrić.

Zlaćenko je od cijele priče s malinama digao ruke. Uloženi trud i nadu, kaže, niko ne može da mu vrati. Mjesto gdje je trebalo da rastu maline, sada prekriva korov.

Njegove maline posađene su 2016. Godine. Na sebi nisu imale nikakvu deklaraciju, a Zlaćenko kaže da nije ni znao od koje su vrste. Sve su se sasušile.

U Opštini Čelinac još čekaju nalaze zemljišta. Najviše informacija, tvrde, dobiju preko medija, jer iz UNDP-a niko nije dolazio više od godinu. Ukoliko stručnjaci utvrde da je zemljište kontaminiano, poučuju da će morati ozbiljnije da reaguju, jer je i opština u projekat sa sadnicama malina uložila više od 15 hiljada maraka. Dok poljoprivrednici u Čelincu čekaju rezultate koji godinama ne stižu i gledaju u prazna zemljišta, ATV ima odgovor. Ne samo da su zemljišta kontaminirana, nego je UNDP o tome trebalo da obavijesti sve poljoprivrednike, piše u tajnom izvještaju koji je u posjedu ATV-a.

Uprava za zaštitu bilja BiH je svojevoljno napomenula da je poljopivrednicima zabranjeno da sade maline u periodu od tri godine na parcelama na kojima su ranije posadili kontaminirane sadnice, shodno činjenici da bakterija nastavlja da živi u zemljištu tokom navedenog perioda. S tim u vezi, Uprava za zaštitu bilja je bila začuđena da je UNDP ponudio nove sadnice poljoprivrednicima i instruirao ih da ih mogu zasaditi na istoj parceli odakle su ranije povadili kontaminirane sadnice.

Nakon što je kontaminacija potvrđena, UNDP je morao da definiše nove mjere za reagovanje na štetne uticaje. UNDP BiH nije se na odgovarajući način obratio korisnicima projekta po pitanju stvarnih i mogućih štetnih uticaja, a nije ponudio ni odgovor na te uticaje.