Poljoprivrednici i dalje ne plaćaju doprinose

  • 19.02.2017. 20:17

Lakši uslovi za sticanje prava na penziju i jeftinije zdravstveno osiguranje, i dalje ne privlače veći interes poljoprivrdnih proizvođača.

74 marke mjesečno za penzijsko i 48 za zdravstveno, ne plaća i dalje preko 30 hiljada farmera. To je za 80 maraka manje nego što moraju da plate svi ostali radnici na minimalnim platama, ali za Mirsada Bašić iz Gradiške to i nije neka utjeha.

Njena farma od 60 muznih krava te pare kaže ne može da zaradi ni za jednog od četvoro zaposlenih.

"Ne uplaćujem. Jednostavno situacija je takva da i ne mogu sve i kad bi htjela ne mogu. Ja imam dva sina i ja i čovjek radimo. Mi ne plaćamo moja djeca tolike godine rade dana jednog radnog staža nemaju. Nije meni za mene, ali što ne bi prijavila svoju djecu da bar penzijsko imaju ako ništa drugo. Ne nas četvoro radi samo za komad kruha", kaže Mirsada.

U Poreskoj upravi prošle godine bilježe blagi rast naplate doprinosa, jer je 855 poljopirvrednika izmirilo obaveze, što je znatno više nego godinu dana ranije kada ih je bilo svega 70.

Ipak to je i dalje manje od tri odsto ukupno registrovanih u bazi Apifa koja broji 26 000 nekomercijanih i oko 5 000 komercijalnih gazdinstava. U Poreskoj kažu da nisu zadovoljni pa poljopirivrednike podsjećaju da im ističe zakonski rok.

"Poreskа uprаvа RS i ovom prilikom obаvještаvа nosioce porodičnih komercijalnih i nekomercijanih gаzdinstаvа, koji su upisаni u Registаr, dа su dužni dа nаjkаsnije do 31. mаrtа ove godine zа prethodnu godinu dostаve godišnji obrаčun doprinosа Poreskoj uprаvi RS", stoji u saopštenju Poreske uprave.

Ipak na zakon se većina proizvođača ne obazire jer nema kazni. Vlada je prošle godine poručila da razmišlja o prebijanju duga za doprinose preko para za podsticaje ali to se nije desilo. U Udruženju provrtlara poručuju da je to cinizam jer svoj dio zakona ni Vlada ne poštuje. Podsticaji su manji od zakonom predviđenih 6 odsto budžeta i kasne više od godinu dana. Dok država ne počne da poštuje zakono poručuju neće ni oni.

"Poljoprivredni proizvođači ne uplacuju i to se stavlja nama kao minus poljoprivrednicima, međutim to nije naš minus državnih službi koje znači ne rade a svoj nerad uvijek hoće da prebace nekom drugom", kaže Branko Mastilo, predsjednik Udruženja povrtlara.

OVe razloge ne razumuje u FOND-u PIO jer po njihovim podavcima većina registrovanih proizvođača ima nekoliko godina staža.

Mogužnost da razliku do 15 godina koliko je potrebno za minimalnu penziju dokupe plaćajući 74 marke mjesečno malo ko koristi iako su opet podvlače, u povoljnijem položaju od svih ostalih.