O Deklaraciji o priznavanju genocida nad Jermenima od 1915. do 1917. godine, Rezoluciji o osudi zločina u Srebrenici i Deklaraciji o osudi zločina nad Srbima u NDH nije se ni raspravljalo, jer su povučene s dnevnog reda Parlamenta Srpske.

To i nije neka šteta, smatraju politički anlitičari, istoričari i politikolozi iz BiH i regiona jer su predlagači njima željeli da postignu sasvim druge ciljeve.

"To liči na političku upotrebu riječi "deklaracija". Prvo-neobično je da se pojavljuju tri odjednom, posebno genocid nad Jermenima od koga je prošlo 100 godina. Ja se s tim ne bi igrao, posebno sa genocidom u Jasenovcu, u NDH jeste napravljen genocid. To su jako ozbiljne stvari koje ljudi ne bi trebalo da koriste u dnevno-političke svrhe", kaže Žarko Korać, filozof iz Beograda.

" Zloupotreba je apsolutna, to se vidi jer je sve svedeno na nivo politike. Pitao sam se proteklih dana, slušajući o tome: Pa ima li kakav istoričar, naučnik da ga nešto pitaju? Nemoguće, to je iskliznulo iz domena nauke i otišlo među one koji prave haos u ovoj zemlji", stav je Slobodana Šoje, istoričara iz Sarajeva.

Da takve deklaracije i rezolucije postaju sopstvena suprotnost smatra i profesor banjalučkog Univerziteta Mladen Mirosavljević. Takvi dokumenti, poručuje, nemaju šanse da zažive i postanu dio kulture sjećanja, jer interesnim grupama unutar političkog establišmenta služe samo za sopstvenu promociju.

Da se takvim inicijativama vodi politika, ali i izvan granica BiH, smatra profesor Mile Lasić iz Mostara. Rezolucije kojima se tretiraju pojedinačni zločini i krivci, po njemu, ne doprinose kulturi sjećanja. Sve počinjene zločine u 20. vijeku bi, kaže, trebalo pobrojati i izučavati u okviru redovne nastave.

" Pojedinačne rezolucije, pa čak Evropskog parlamenta, ne znače mnogo, ma koliko bilo opravdane. Tek smo na početku puta da nam je izučavanje fleka u vlastitoj povijesti koja je dio kulture ozdravljenja", kaže Lasić.
Do ozdravljenja je potrebno doći, poručuje Lasić, radi sebe, ali i radi prvih susjeda, koji su nam najčešće glavni krivci. Deklaracije bi zbog toga, dodaju analitičari iz regiona, trebalo da pokazuju iskrene namjere za preuzimanje odgovornosti, kajanje i pijeteta prema žrtvama- tek tada će i na ovim prostorima zaživjeti kultura sjećanja.

Pogledajte prilog iz Centralnih ATV vijesti!