Posljednja nedjelja pred Veliki post se zove "bijela nedelja", a posljednji dan ove nedjelje su "bijele" ili "sirene" poklade.

Za pravoslavne vjernike sutra počinje višenedjeljni veliki Vaskršnji ili Časni post, koji se završava praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista – Vaskrsom.

Datum početka Časnog posta zavisi od datuma praznovanja najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, koji pravoslavni vjernici uvijek proslavljaju u nedjelju punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevnice. Ove godine Vaskrs se slavi 16. aprila.

Prva nedjelja posta zove se Čista, dok se do Vaskrsa, uz posebna pravila, smjenjuju – Prečista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvetna i Strasna ili Stradalna nedjelja.

Prema pravoslavnom učenju, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik Vaskrs, jer je vjera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.

Veliki ili Časni post, koji je ime dobio prema Časnom krstu na kojem je stradao Isus Hristos, ustanovljen je po uzoru na podvig Spasitelja koji je, poslije krštenja na rijeci Jordan, otišao u pustinju i postio četredest dana i noći, nakon čega je izašao kao pobjednik iz iskušnja koja mu je postavio sotona.

Vjernici dane posta provode u molitvi, praštanju i pokajanju kako bi se pripremili za Sveto pričešće. Post predstavlja i uzdizanje duha nad tijelom, pobjedu duhovne strane nad čulima i za hrišćanina on predstavlja pripremu za obilježavanje i proslavu Vaskrsa.

Običaji na poklade

Poklade su dan za praštanje i veselje. Smatralo se da u period velikog posta treba ući bez grijeha. U domaćinstvima se tradicionalno priprema bogata mrsna gozba, naročito bijeli mrs po kome je ovaj praznik dobio ime.

Narodna vjerovanja su povezivala period poklada sa povećanom opasnošću od zlih sila i vještica, od kojih se narod štitio na simbolične načine, recimo bijelim lukom ili paljenjem obrednih vatri. Na Bijele poklade je postojao običaj da se gata, naročito pomoću jaja.

Najzastupljeniji običaj je da se na današnji dan opraštaju svađe i uvrede. Sinovi i kćeri sa porodicama obilaze roditelje, nose im na dar razne poklone.

Zet obavezno obilazi tasta, taštu, kuma, starojka i traži oprost da može časno da započne post. Kada uđe u kuću, ljubi ruku tastu i govori:

"Oprostidedo", a tast mu odgovara: "Neka ti je prosto sinko".

Bijele poklade su praznik, i tog dana se svi međusobno druže i čašćavaju. Veselje traje do ponoći, a u ponoć nastupa post.

U Pčinji na današnji dan naprave velike gomile slame na sred sela, i zapale ih. Ta vatra se naziva krleštica.
Na Kosovu se po selima maskiraju i igraju igru koja se zove "mačka".

(Kurir)