U Lineburgu, u Donjoj Saksoniji, danas je, uz veliko medijsko interesovanje, počelo suđenje Oskaru Greningu, 93 - godišnjem starcu, optuženom za pružanje pomoći pri ubistvu najmanje 300 000 ljudi u koncentracionom logoru Aušvic.
Presuda optuženom trebalo bi da bude donesena krajem jula, a proces protiv Greninga njemački mediji ocjenjuju kao jedan od, najvjerovatnije, posljednjih slučajeva njemačkog pravosuđa za zločine u tom Hitlerovom logoru smrti.
Optuženi Oskar Grening, koji je godinama živio u jednom selu u blizini Lineburga, tereti se da je kao podvođa u Hitlerovoj personalnoj gardi, čiji su članovi, između ostalog, nadgledali zatvorenike u logorima, odgovoran za pružanje pomoći u ubistvu u 300 000 slučajeva.
Grening se pominje u medijima kao ''knjigovođa Aušvica'', pošto je, između ostalog, kako se kaže, u ovom logoru, gdje je samo u gasnim komorama ugušeno više od 300 000 duša, bio zadužen da se prtljag logoraša stavi na sigurno i pretraži da li ima novca i vrijednosti.
Bankarski cicnovnik Grening je, prema optužnici, brojao novac logoraša osuđenih na smrt, vodio knjige o tome i tačne podatke slao u berlinsku centralu Hitlerovih zloglasnih Š- jedinica.
Greningu je bilo poznato da su u Aušvicu ubijani oni zarobljenici, koji nisu bili radno sposobni, pa je on zato, kako ga tereti optužnica, nacističkom režimu obezbjeđivao privrednu dobit i podržavao sistematsko uništenje logoraša.
Optužnica protiv Greninga ograničena je na takozvanu ''mađarsku akciju'' u ljeto 1944. godine, pri kojoj je najmanje 300 000 ljudi ubijeno, prenose mediji danas, sa početka suđenje.
Greningov advokat Hans Holterman najavio je da optuženi želi da da izjavu povodom optužbi i istakao da je njegov klijent imao drugačije zadatke od Ivana Demjanjuka, jednog od posljednjih osuđenih nacista.
Ukrajinac Ivan -Džon Demjanjuk, koga je Zemaljski sud u Minhenu prije nekoliko godina zbog učešća u ubistvu više od 27 000 Jevreja u poljskom logoru Sobibor osudio na pet godina robije, oslobođen je ubrzo zbog godina starosti, a zatim, 2012. godine umro.
Državno tužilaštvo Njemačke teretilo je, naime, Dejmanjuka da je nemilosrdno i bezosjećajno, zajedno sa drugim čuvarima i Š-ovcima tjerao ljude u gasne komore, ''jer je lično želio njihovu smrt iz rasno-ideoloških razloga''.
Današnji proces protiv Greninga izazvao je veliko medijsko interesovanje, tako da je samo za strane novinare rezervisano 23 mjesta, a akreditovani su novinari iz Amerike, Velike Birtanije, Rusije, Mađarske i drugih zemalja, prenose mediji.
Ovaj proces ima i svoju posebnu težinu, pošto postoji i veliki broj takozvanih građanskih (koneksnih) tužbi preživjelih logoraša i njihovih porodica.
''Dugo vremena nisam se usuđivala da se sjećam'', rekla je 87- godišnja Hedi Bom iz Toronta, preživjeli logoraš i jedna od 67 osoba koje su u ovom procesu podigle građansku tužbu protiv optuženog.
''Ovde sam došla da bih se sjetila i sve još jednom preživjela'', rekla je Bom, dodajući da je ona u Aušvicu bila niko, samo jedna robinja.
''Ovo je za mene poklon sudbine da mogu da ga (Greninga) pogledam u oči i vidim na optuženičkoj klupi'', rekla je Bom, jedna sitna starica, kratke sijede kose koja je u Njemačku iz Kanade doputovala sa kćerkom.
''Ovde se ne radi o osveti'', naglasila je ta starica.
Ukazujući da je kazna za Greninga sekundarna stvar, Bom je rekla da je za nju, međutim, odlučujuće to što će se proces protiv ovog Š-ovca uopšte održati.
